Vrbovčanka doc. dr. sc. Ana- Marija Jagatić Korenika (35) dipl. ing. agronomije docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo) predaje studentima, ali i znanost pretače u lagve svoje dvije obitelji.

Obitelj Jagatić u Livadarskoj ulici ima 900 trsova i Antun Korenika (Topolovec) ima 1600 trsova. Ovdje se uzgaja pretežno graševina, ali i rajnski rizling, pinot sivi i crni te traminac.

Ova mlada znanstvenica postala je 2016. docent, a izvjesno je da će biti i profesorica, živi u vinogradskoj obitelji.

Njezini su Jagatići, tata Ivan i mama Franjka svoj vinograd na Štakorovcu prodali i 2001. zasadili novi pored kuće. Ana-Marija bila je tada srednjoškolka. Dakle, zarana je osjetila miris podruma, lagvi, vina i zavoljela sadašnji svoj poziv.


Kako do dobrog – kvalitetnog vina?

Valja imati najprije dobru sirovinu – grožđe. Držim da je u onoj narodnoj “Vinograd traži slugu, a ne gospodara“ sadržano sve – sadnja, sezonski radovi, zaštita (na vrijeme), rok berbe. Ovo je važno i pretpostavka dobrom vinu.

Međutim, podrumarenje je kruna vinarstva. Mi često studentima ističemo da je vinarstvo biokemija. Tu treba znati, ako se ne zna, treba pitati i svakodnevno učiti. Struka pomaže vinarima, ukoliko oni hoće slušati, ali ipak  slušaju sve više.

Malo struke i ovom prigodom

Treba paziti na šećere, ali i kiseline i PH vrijednosti. Dobro je brati grožđe ujutro kad je hladno, ali svakako valja imati rashlađen prostor, podrum gdje se odlaže i prerađuje grožđe (zbog zaštite aroma). I sada malo kemije. Vinari to znaju. Mora se kontrolirati fermentacija i sve nakon nje, korištenjem sulfita (sumpora), paziti na promjene mirisa i okusa te brzo reagirati ako uočimo promjene. To su smjernice za hobi vinare, u profesionalnom svijetu priča je mnogo složenija.

Koliko se ocjenjuje svojstava vina? Navodno ih ima 3.500?

Stručni, prosudbeni sud – uglavnom enologa, prigodom senzornog ocjenjivanja vina za izložbe ocjenjuje svojstva – vanjski izgled-boju i bistroću, kakvoću i intenzitet mirisa i okusa, harmoničnost te ukupni dojam. Točno je da znanost poznaje na tisuće spojeva i elemenata u vinu i na toj brojci nije stala, kao i na analitičkim metodama uz pomoć kojih se analiziraju.

Gdje su vrbovečki vinari?

Iako je vrbovečki kraj stočarski kraj, vinogradarstvo je izborilo svoje značajno mjesto kao gospodarska grana, ali i čimbenik društvenog života i okupljanja Vrbovčana.

Nema sumnje da je dr. Gerhard Schubert udario i na ovim prostorima temelje suvremenog vinarstva. Vrbovečke perjanice u vinarstvu su Stjepan Crneković koji je upornim radom postigao velike uspjehe.

Među vodećim vinogadarima su i Tomislav Petak, Miroslav Senić sa svojih 50.000 trsova, pa OPG Tomislava Vuljankovića iz Cerja. I mnogi drugi vinogradari i vinari postigli su rezultate vrijedne divljenja. Može se sa sigurnošću reći da Vrbovčani piju veoma kvalitetna vina koja su sami proizveli.

Ovaj razgovor vodili smo pred podrumom obitelji Korenika. I kad se začuo cvrkut ptića, djece Ane-Marije blizanaca Martina i Vida (4), Nike (5) i Sare (10), tad je s razlogom priča o vinarstvu otišla u drugi plan –  istočila se.

Razgovor ćemo nastaviti nekom drugom zgodom. Djeca su s pravom izborila svoje mjestu u majčinom krilu.

Dragan Vicković/prigorski.hr