Četvrta knjiga „Povijest hrvatskoga jezika – 19. stoljeće“ skupine autora predstavljena je u srijedu u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
O knjizi su govorili jezikoslovci Marija Znika i Bernardina Petrović te autori i suurednici knjige Marko Samardžija i Ivo Pranjković.
Znika je ocijenila kako 4. knjiga donosi podatke o standardizacijskim procesima hrvatskoga jezika u 19. stoljeću u kojem izrazito dominira razvoj teorije i prakse. Smatra kako je ova knjiga promicateljica hrvatskoga jezika i kulture u domovini i svijetu.
Po riječima prof. Petrović knjiga donosi obilje podataka o standardizaciji hrvatskoga jezika, a otkriva i neke dosad nepoznate stranice hrvatske jezične povijesti. Ocijenila je kako je 4. knjiga značajan pomak prema opisu funkcionalno različitih stilova hrvatskoga jezika.
Profesor Samardžija je naglasio kako povijest hrvatskoga jezika nije neuređen skup činjenica nego iz davnih stoljeća razvrstano gradivo koje ima svoje uzročno-posljedične sklopove, a koji čine cjelinu.
U povijesti hrvatskoga jezika u 19. stoljeću sve manje djeluje nevidljiva ruka kao regulator promjena, rekao je dodavši kako nju zamjenjuje vidljiva koja djeluje na njegovu uporabu i korpus.
Podsjetio je kako predpreporodno razdoblje počinje 1790. kad su zastupnici u ugarskom saboru donijeli odluku da latinski jezik zamijene mađarskim, čime, kako je rekao počinje prvi mađarsko-hrvatski jezični spor.
Naveo je važne godine s kraja 19. stoljeća koje su vladinim odlukama i objavljivanjem priručnika omogućile pobjedu vukovaca u hrvatskom jeziku.
Prof. Pranjković je govorio o antologiji tekstova koji su uvršteni u ovaj svezak hrvatske jezične povijesti podsjetivši kako je u nju ušlo pedeset tekstova iz različitih područja.
Četvrta knjiga „Povijest hrvatskoga jezika – 19. stoljeće“ obrađuje na 760 stranica i kroz 16 poglavlja povijest hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. U knjizi se opisuje hrvatski jezik od početka stoljeća do narodnoga preporoda te od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljeća. Analizira se i kajkavski hrvatski književni jezik u 19. stoljeću, filološke škole, hrvatska narječja, jezik hrvatskih književnih djela, novina i časopisa, znanstvenih i administrativno-poslovnih tekstova 19. stoljeća, hrvatski slovopis i pravopis, hrvatske gramatike, leksik i leksikografija, hrvatska imena, hrvatska filologija i filološka istraživanja te odnos hrvatskoga jezika s europskim jezicima u 19. stoljeću. Donosi se i antologija djela iz 19. stoljeća.
Autori poglavlja u knjizi su: Marko Samardžija: Hrvatski jezik od početka 19. stoljeća do narodnoga preporoda, Radoslav Katičić: Hrvatski jezik od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljeća, Ivo Pranjković: Filološke škole i hrvatski standardni jezik u drugoj polovici 19. stoljeću, Barbara Štebih: Kajkavski hrvatski književni jezik u 19. stoljeću, Josip Lisac: Hrvatska narječja i dijalektološka istraživanja u 19. stoljeću, Sanja Vulić i Gordana Laco: Jezik hrvatskih književnih djela u 19. stoljeću, Vlasta Rišner: Jezik hrvatskih novina i časopisa u 19. stoljeću, Marijana Horvat, Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Jezik hrvatskih znanstvenih tekstova u 19. stoljeću, Vladimira Rezo: Jezik hrvatskih administrativno-poslovnih tekstova u 19. stoljeću, Lada Badurina: Hrvatski slovopis i pravopis u 19. stoljeću, Željka Brlobaš: Hrvatske gramatike u 19. stoljeću, Marko Samardžija: Hrvatski leksik i leksikografija u 19. stoljeću, Anđela Frančić: Hrvatska imena u 19. stoljeću, Josip Bratulić: Hrvatska filologija i filološka istraživanja hrvatskoga jezika u 19. stoljeću, Dubravka Sesar: Hrvatski jezik i europski jezici u 19. stoljeću, Sanja Holjevac, Josip Lisac, Lina Pliško, Ivo Pranjković i Diana Stolac: Antologija djela iz 19. stoljeća.
(Hina)
fah