Po broju aktivnih pušača, čak i u kategoriji petnaestogodišnjaka, Hrvatska je na samom vrhu EU, objavila je Udruga korisnika osobnih ispaivača. Na takvo se stanje neminovno nadovezuju i zdravstveni problemi poput kroničnih nezaraznih bolesti, posebice karcinoma i kardiovaskularnih bolesti.

Unatoč dokazima o manjoj štetnosti e-cigareta u odnosu na klasične cigarete te lošijoj situaciji vezanoj za pušenje u odnosu na druge članice EU, hrvatski regulatori zauzimaju najoštriji stav prema njima. Popularizaciji e-cigareta ne pomaže ni trenutna situacija u SAD-u, koju nekritički prenose i lokalni mediji. Iako se još uvijek ne zna točan uzrok smrti nekolicine i hospitalizacije nekoliko stotina ljudi, vrlo brzo je u javnom prostoru nastala panika. S liječnicom Dorjom Vočanec iz Škole narodnog zdravlja (ŠNZ) Andrija Štampar, razgovarali smo upravo o potencijalu e-cigareta kao alata u smanjenju broja aktivnih pušača, al ii zaštiti potrošača od potencijalno krivotvorenih i štetnih tekućina.

U SAD-u su zabilježeni smrtni slučajevi koje se povezuje s krivotvorenim tekućinama za e-cigarete. Može li navedena situacija stvoriti skepsu prema e-cigaretama i drugim manje štetnim alternativama kod regulatornih tijela i korisnika? E-cigaretama se do nedavno i kod nas zamjeralo da tržište, kvaliteta i porijeklo nisu dovoljno kontrolirani. Možemo li u nekoliko rečenica demistificirati takve tvrdnje?

Iz onoga što se dalo pročitati u medijima vezano za spomenute slučajeve, točan uzrok oboljenja i smrti još nije ustanovljen. Pritom su e-cigarete mogle biti medij prijenosa još nepoznate tvari koja je dovela do oboljenja. Zato je pogrešno stvari pojednostaviti i proglasiti e-cigarete uzrokom što se, u mnogim medijskim istupima, dogodilo. U našoj regulativi postoji cijeli niz uvjeta u pogledu kvalitete koji moraju biti zadovoljeni da bi proizvodi uopće ušli na tržište. Eventualni propusti u provjeri tih uvjeta, odnose se i na druge proizvode pa ne bih istaknula e-cigarete i tekućine za njih iznimkom u pogledu zadovoljavanja kvalitete. Mislim da su danas i sami proizvođači odgovorniji po tom pitanju, ako ni zbog čega drugog, zbog straha od gubitka potrošača. Smatram da naši građani, koji e-cigarete i tekućine za njih kupuju od provjerenih distributera i koriste u skladu s uputstvima, nemaju razloga za brigu.

Nedavno su dvije opće bolnice u Velikoj Britaniji otvorile vape shopove u svojim prostorima. Na jednom mjestu žele ljudima koji ste na takvo što odluče, osigurati informacije o manje štetnim alternativama te omogućiti da e-cigarete kupe na licu mjesta. Smatrate li da takvi koraci mogu pomoći u rješavanju jednog od najvećih javnozdravstvenih problema?

Dorja Vočanec napominje kako je Velika Britanija odlučila do 2030. iskorijeniti pušenje u zemlji. Pritom se pokazala kao predvodnik u korištenju strategije smanjenja štete u rješavanju problema pušenja. Prema njihovoj nacionalnoj statistici, stope pušača u Velikoj Britaniji opadaju te je od 2011. do danas 1.8 milijuna ljudi prestalo pušiti (smanjenje od 5%). S druge strane, povećao se broj korisnika e-cigareta, za otprilike 3% od 2014. i sada iznosi 6.3%, pri čemu je više od pola korisnika izjavilo da koristi e-cigarete kao pomoć u prestanku pušenja. S obzirom na rezultate koje postižu, ne čudi da su se odlučili i za ovaj potez.

Neke zemlje su vrlo otvorene prema e-cigaretama (poput uvijek spominjane Velike Britanije), a neke vrlo restriktivne (poput SAD-a). Smatrate li da je moguće pomiriti zahtjev da uređaji nove generacije budu nedostupni maloljetnicima, a istovremeno na dohvat ruke onima koji žele prestati pušiti?

Situacija u SAD-u je različita od one u Velikoj Britaniji, a još različitija od hrvatske situacije. SAD je zemlja s niskom stopom pušenja i takvom želi i ostati. Zato je njezin fokus na sprečavanju mladih, nepušača, da počnu konzumirati e-cigarete, pa je i politika prema njima restriktivnija. Svejedno, američki CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) ne opovrgava manju štetnost e-cigareta u odnosu na klasične cigarete. Oni samo govore iz drugačije pozicije pa im je retorika usmjerena na veću štetnost e-cigareta u usporedbi s nekorištenjem nikotinskih proizvoda uopće. U Hrvatskoj, zemlji s izrazito visokim stopama pušenja odraslih i mladih, letvica je postavljena niže, pa bismo, u skladu s time, mi trebali naglašavati manju štetnost e-cigareta u usporedbi s klasičnim cigaretama.

Koje su najveće prednosti e-cigareta te koji su dokazi na kojima temeljite svoje mišljenje? Pomažu li uređaji nove generacije smanjenju zdravstvenih rizika za okolinu konzumenta?

Dokazano je da su e-cigarete manje štetne od klasičnih cigareta. Ako tome dodamo hrvatski kontekst u kojem je pušenje vrlo prošireno, a posljedice pušenja dramatične, zalažem se za korištenje e-cigareta kao dijela strategije smanjenja štete. Manja štetnost e-cigareta u odnosu na klasične cigarete očituje se u tome što e-cigarete ne sadrže katran, glavni kancerogeni sastojak klasičnih cigareta i još oko 4000 kancerogenih spojeva koji su prisutni u duhanskom dimu. Osim toga, budući da ne dolazi do sagorijevanja već do isparavanja tekućine, nema fenomena pasivnog pušenja, pa je time smanjen i negativan učinak pušenja na okolinu.

Kako biste opisali stav hrvatskih regulatora prema uređajima nove generacije?

Hrvatska regulatorna tijela su, nažalost, odbila sagledati e-cigarete kao dio strategije smanjenja štete. Tako su prilikom implementiranja EU direktive u naš zakonodavni sustav, zauzela najstroži stav prema e-cigaretama i izjednačila ih s klasičnim cigaretama, unatoč dokazima o manjoj štetnosti e-cigareta i lošijoj situaciji vezanoj za pušenje u odnosu na druge članice EU.

Smatrate li da se U Hrvatskoj radi dovoljno na informiranju osoba koje žele prestati pušiti o alternativama koje im u tome mogu pomoći?

Smatram da se u Hrvatskoj nedovoljno ulaže u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, na svim razinama, što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije. Informiranje osoba o metodama prestanka pušenja je samo jedan aspekt toga. Na razini znanja i stavova, prema istraživanju iz 2016. godine među učenicima 13 – 15 godina, razočaravajuće je da gotovo trećina učenika nema jasno izgrađen negativan stav o pasivnom pušenju te da gotovo svaki drugi učenik i učenica misli da pušenje pomaže ljudima da se dobro osjećaju na zabavama i druženjima. Tome vjerujem doprinosi nedostatna i neadekvatna obrada te teme u školama.

O provođenju javnih politika i međusektorske suradnje na području suzbijanja pušenja dovoljno govori podatak iz istog istraživanja da je usprkos zakonskoj zabrani prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina, više od polovice pušača (61,8%) posljednje popušene cigarete nabavilo kupnjom u dućanu, od prodavača na ulici ili na kiosku. Općenito, 72% učenika je smatralo da cigarete u Hrvatskoj može nabaviti lako ili vrlo lako. U Hrvatskoj se borba protiv pušenja svodi se na obilježavanje Svjetskog dana nepušenja i kratkotrajne akcije pojedinih zavoda za javno zdravstvo te otisnute ružne slike, poruke na kutijama cigareta i telefonsku liniju od 7 – 19 h, od čega je dio uveden pod pritiskom europske direktive. A u podlozi te „borbe“ su neučinkoviti floskularni savjeti. Upravo ta nezainteresiranost i posljedično usputan i površan pristup problemu jedan je od razloga zašto e-cigarete nisu prepoznate, pa čak niti razmotrene kao alat pri smanjivanju stopa pušenja u Hrvatskoj.

Smatrate li da e-cigarete trebaju imati nižu cijenu od klasičnih cigareta, da bi se potaknuo prelazak na njih?

Od pojave na hrvatskom tržištu, e-cigarete su bile jeftinije od klasičnih cigareta, i to u prosjeku 500-tinjak kuna mjesečno. Smatram da je dobro zadržati takav omjer cijena jer je to dodatan poticaj za prestanak pušenja klasičnih cigareta. Ipak, veće smanjivanje cijena e-cigareta u slobodnoj prodaji, pogotovo kada se s druge strane govori o povećanju cijena klasičnih cigareta, moglo bi poslati krivu poruku i potaknuti pušačko ponašanje, što se apsolutno želi izbjeći.

Na razini EU, koje mjesto po broju pušača zauzima Hrvatska? Raspolažete li podacima o postotcima zdravstvenih problema povezanima s pušenjem na razini RH te opterećenju za hrvatski zdravstveni sustav?

U Hrvatskoj je u 2015. godini 31% odraslog stanovništva pušilo cigarete. U istraživanju na djeci 13 – 15 godina, 2016. je pokazano da ih je 15,9% pušilo cigarete u posljednjih 30 dana. Od toga, znakove ovisnosti pokazivao je gotovo svaki drugi pušač. Još šokantniji je podatak iz istog istraživanja da 19,3% učenika počne pušiti u dobi prije 10 godina. Po broju pušača među petnaestogodišnjacima, također smo u vrhu EU, ispred nas je samo Bugarska. Hrvatska je po smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti, posebice karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, u vrhu Europske unije. Od karcinoma umire svaka 4 osoba. Dušnik, dušnice i pluća najčešće su sijelo kod muškaraca, a na trećem mjestu u žena. Kronične respiratorne bolesti također su u vrhu uzroka smrtnosti i opterećenja bolestima. To je bez da spominjemo ostale oblike karcinoma i druge bolesti za koje je pušenje rizični čimbenik. Smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem, u 2014. godini je bila 315 na 100 000. EU prosjek je 176 na 100 000. To su smrti koje su mogle biti spriječene.