U Mljekarskom listu možete čitati o pozitivnim primjerima koji na svome obiteljskom gospodarstvu unaprjeđuju ili planiraju unaprijediti proizvodnju mlijeka, a možete pronaći i brojne korisne informacije vezane za proizvodnju mlijeka.
U Mljekarskom listu predstavljene su sestre Josipa i Ana Matojić iz Fodrovca, Općina Sveti Petar Orehovec u Koprivničko-križevačkoj županiji, a razgovor s obitelji Matojić prenosimo u cijelosti.
Sestre Matojić – izvrsne studentice Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima, na svom gospodarstvu unaprjeđuju proizvodnju mlijeka
Obje su diplomirale stručni studij Poljoprivrede – smjer Menadžment u poljoprivredi na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Starija sestra dvadesettrogodišnja Josipa na natječaju za najboljega mladog poljoprivrednika RH u 2015. osvojila je drugo mjesto. Inače, među prvih petero plasiranih nalazi se čak troje završenih studenata Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima.
To dovoljno govori o uspješnosti učilišta, s obzirom na činjenicu kako studenti, osim neophodnih teoretskih, stječu i praktična znanja i vještine, što im omogućava inovativnost, samostalnost a time i bolju spremnost za posao u struci.
Stečeno znanje pretočile u praksu
Svjedoče o tome i Josipa i Ana, koje su na svom poljoprivrednom gospodarstvu odlučile primijeniti svoja znanja. Tako je mlađa Ana prava majstorica sirarka, zadužena za izradu domaćeg sira i vrhnja koje pripravlja od mlijeka osam simentalskih krava. Sestra Josipa brine se za proizvodnju mlijeka, koju već punih 25 godina vodi njihov otac Ivica. I ne samo to, Josipa ne prepušta slučaju niti rad Udruge malih sirara Koprivničko-križevačke županije “Prgica”, čija je predsjednica postala u rujnu.
Kaže nam kako su ciljevi ove udruge vrlo jasni, a temelje se na povezivanju malih proizvođača sireva s područja Koprivničko-križevačke županije radi unaprjeđivanja sirarske djelatnosti, proizvodnje, potrošnje i zaštite domaćih – tradicijskih sireva, zajedničke učinkovite promocije na širem području Hrvatske, podizanja kvalitete proizvoda na višu razinu te organizirano izlaganje i promocija proizvoda na sajmovima i izložbama hrane u zemlji i inozemstvu.
– Ono na čemu ćemo ustrajno raditi jest edukacija poljoprivrednog stanovništva kako o novim tehnologijama u poljoprivredi, tako i o očuvanju ruralnog prostora. Posebno moramo voditi računa da naši poljoprivredni proizvođači (p)ostanu konkurentni u uvjetima u kojima proizvode.
A kada razgovaramo o Josipi i Ani, onda smatram da one kao poljoprivredne stručnjakinje znaju definirati ciljeve i odrediti što je za njihovo gospodarstvo potrebno da bi ostalo konkurentno, kako maksimalno iskoristiti postojeće resurse kojima raspolaže gospodarstvo. I to je sve na čemu se može intenzivno raditi, a na nama je da im budemo savjetodavna podrška u svakom dijelu njihove proizvodnje – kaže mr. sc. Dario Zagorec, viši koordinator za stočarstvo Savjetodavne službe i stručni tajnik udruge “Prgica”.
Tradicionalna proizvodnja
Obitelj Matojić obrađuje 10 ha zemlje koja je u njihovu vlasništvu, ali nažalost rascjepkana. Najviše siju kukuruz, tu je i pšenica, dok od travnih kultura siju talijanski ljulj a nešto je i livada. – Mi se proizvodnjom mlijeka bavimo cijeli život, i moji su roditelji držali krave i proizvodili mlijeko koje smo predavali Sireli i bili zadovoljni suradnjom. Međutim, onda smo supruga i ja shvatili da naša obitelj ne može živjeti samo od proizvodnje mlijeka pa smo krenuli i s preradom mlijeka u sir, koji proizvodimo već 20 godina.
Moja supruga Dragica triput tjedno prodaje sir na zagrebačkom Dolcu. Naše krave ne proizvode količine mlijeka poput onih na suvremenim farmama mliječnih kravama. Međutim, nama su naše kravice rentabilne s obzirom na to da njihovu svaku proizvedenu litru preradimo u sir i vrhnje. U našem je kraju stočarstvo tradicionalna djelatnost, ali je problem rascjepkanost poljoprivrednih površina i veličina naših poljoprivrednih gospodarstava – kaže skromni nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva Ivica Matojić.
Sve prema zakonu
– Naša je sirana upisana u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla kod Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, dakle posluje u skladu sa zakonom, a to je nešto čemu trebaju težiti svi oni koji prerađuju mlijeko proizvedeno na vlastitu gospodarstvu.
Mi imamo naše kupce na zagrebačkoj tržnici Dolac, koje smo naviknuli da imamo dobar sir i vrhnje i oni nam se zadovoljni vraćaju godinama, tako da nemamo problema s plasmanom. Rekla bih da je moja sestra Ana izvrstan tehnolog sirar, ona je u ovoj našoj obiteljskoj sirano pronašla svoju poslovnu sreću i to zaista radi s velikim zadovoljstvom.
Bit ću iskrena i reći kako sam svoju nagradu s natjecanja za najboljega mladog poljoprivrednika RH posvetila upravo sestri na koju sam ponosna. I dakako, naš uspjeh je to veći s obzirom na suradnju s djelatnicima Savjetodavne službe, koji su na mom gospodarstvu prisutni oduvijek. Uvijek ističem magistra Zagorca, koji je puno puta rješavao probleme koji su se pojavljivali u proizvodnji.
Mi smo u našoj županiji osobito ponosi na njega jer je zdušno radio kako na unaprjeđenju proizvodnje mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima, tako i na uspostavljanju proizvodnje sira na gospodarstvima – zaključuje Josipa.
Josipa i Ana bile su izvrsne studentice i hvale vrijedna je činjenica da su odabrale smjer Menadžment na našem učilištu, s obzirom na to da su tijekom studija dobile dovoljno znanja kako iz menadžmenta tako i iz stočarstva, i sigurna sam da će stečenim znanjem i vještinama postati kvalitetne praktičarke, osposobljene za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i postizanje konkurentnosti – rekla nam je dr. sc. Marcela Andreata Koren, pročelnica Odjela za preddiplomski stručni studij Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima.
Izvor: Mljekarski list – časopis za unaprjeđenje proizvodnje mlijeka
Vera Volarić/Zoran Bašić
Hrvatska mljekarska udruga/www.hmu.hr/[email protected]
prigorski.hr