RAZGOVOR S POVODOM Gradski muzej Križevci – prva godina pod vodstvom Tee Hatadi

18. svibnja 2020. Autor: prigorski.hr Intervjui RAZGOVOR S POVODOM Gradski muzej Križevci – prva godina pod vodstvom Tee Hatadi


Razgovarao: Zdenko Balog

Tea Hatadi na mjesto ravnateljice Gradskog muzeja Križevci imenovana je na sjednici Gradskog vijeća Križevci koncem ožujka prošle godine, te je na dužnost stupila 1. svibnja. Bilo je to nakon nekoliko raspisanih i poništenih natječaja za čelno mjesto u Muzeju, nakon umirovljenja dugogodišnjeg ravnatelja Zorana Homena.

Čini se da je Grad postavio visoke kriterije, a građani su jednako, podizali ljestvicu očekivanja. Kako je bilo u tim prvim danima nositi se s očekivanjima Osnivača, kao i muzejske publike?

Godina je zaista brzo prošla, a najviše zato što je bilo dinamično i lijepo od prvog radnog dana. Kada sam pripremala prijedlog programa rada na natječaj, a imajući pritom iskustvo rada na produkciji programa i organizaciji poslova kao i timova, logično sam u programu prvu godinu zamislila kao godinu brze prilagodbe i prikupljanja iskustva i informacija. Sve je teklo nekako prirodno. Očekivanja Osnivača potaknula su interes publike, što je rezultiralo jednu poticajnu i produktivnu atmosferu. Programi, osim već ranije planiranih, događali su se kako su interesi publike bili usmjereni.

Tako se u ljeti pokazala potreba, a što je bio jedan od prijedloga u mom programu, da se kreira program koji bi najmlađoj publici osigurao kvalitetno provedeno prijepodne u ljetnim danima kada nema nastave. S građankama i građanima koji su za to pokazali želju i volju stvorila se jedna sinergija ideja, dobre i pozitivne energije.

Organizacijom svakodnevnih događanja u četiri tjedna, pet dana u tjednu kroz cijeli mjesec srpanj Križevčani i tim Gradskog muzeja stvorili su zajedno pregršt sadržaja za sugrađane. To je dokaz da se u pravom trenutku dobra organiziranost isplati i da samo zajedničkim doprinosom može nastati nešto lijepo i korisno kao što je to pokazao projekt “Križevačko likovno ljeto” ili dobrotvorna izložba i aukcija fotografija “Otvoreno srce”. Kroz programe sam upoznala puno građana i osvježila stara poznanstva.

Zahvaljujem ovim putem svim Križevčankama i Križevčanima koji su mi ukazali povjerenje kao i mojoj obitelji koja mi je svakodnevna podrška. Građani su ti koji kulturu pokreću, stvaraju i održavaju na životu.

Odmah prvih tjedana svojom aktivnošću pokazali ste da niste došli sjediti u kancelariji nego aktivno raditi na kreiranju i izvedbi novih programa. Koliko je stvarnost bila u skladu sa Vašim predloženim programom i u kojoj mjeri ste nakon prve godine zadovoljni ostvarenim?

Program se malo morao prilagoditi stvarnosti, a većina prijedloga u programu za proteklu godinu je i ostvarena. Već u prvom mjesecu osvježili smo dugo godina neaktivnu Facebook stranicu muzeja putem koje svakodnevno informiramo pratitelje objavama “Vremeplova” i informacija vezanim za rad muzeja i rad na zbirkama, kreiramo događaje za svaku novu izložbu ili dijelimo informacije s drugih stranica koje su zanimljive i želimo ih podijeliti s publikom.

Osvježili smo i web stranicu muzeja koju svakodnevno nadograđujemo novim sadržajima. Osim planiranih programa prošle godine realizirali smo još i desetak neplaniranih. Kod pripreme i pisanja programa za ovu godinu ostvarena je ili pokrenuta suradnja ne samo s institucijama i udrugama u gradu (COOR, Glazbena škola i Osnovne škole, udruga K.V.A.R.K., udruga Point, KUD “Prigorje”, KLK i drugi) već i s pojedincima, Križevčanima i Križevčankama, te institucijama i udrugama u Hrvatskoj.

Tako su ovogodišnji projekti planirani u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla iz Zagreba s kojim smo ostvarili prvu ovosezonsku izložbu “Bezbroj lica periodnog sustava elemenata”, zatim s Hrvatskim športskim muzejom, Muzejom grada Koprivnice, Uredom za fotografiju iz Zagreba i Sveučilištem u Dubrovniku.

Važno je spomenuti kako je Ministarstvo kulture RH ovogodišnji predloženi program Gradskog muzeja Križevci podržalo u iznosu gotovo četiri puta većem nego ranijih godina. Već u prvim mjesecima mandata kao suorganizatori ugostili smo u Križevcima radionicu u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra koja je u Križevce dovela tridesetak kustosa i ravnatelja muzeja iz regije. Žao mi je da zbog epidemije nismo imali priliku realizirati najavljeni projekt “50 Poems for Snow” s križevačkim pjesnicima, ali bit će novih prilika za to.

Prošle godine Grad Križevci, Turistička zajednica grada Križevaca i Gradski muzej Križevci zajedno pokrenuli su zaštitu “Križevačkih štatuta” kao nematerijalnog kulturnog dobra, te su tako dobili preventivnu zaštitu i kao takvi upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Uputila sam Ministarstvu i zahtjev za zaštitu loga – skulpture “čelikovog” slonića koji je odobren. Osobno sam vrlo zadovoljna ostvarenim.

Budući su oba dugogodišnja upravitelja i ravnatelja Muzeja vodili veoma personaliziran način rada Ustanove, trebalo je Muzej na neki način ‘preustrojiti’. Kakva je u ovoj godini bila suradnja sa zaposlenicima i koliko se Muzej u svom radu promijenio? Koliko je on sada personaliziran?

Dolazim iz nezavisnog i suvremenog umjetničkog sektora. Osim što sam umjetnica, vodila sam velike međunarodne programe i surađivala s velikim kustoskim i umjetničkim imenima, a iz suradnje sam izvukla i neke pouke. U kolektiv sam zato ušla bez predrasuda, s poštovanjem i otvorenog uma.

Želja mi je bila da se unutar kolektiva ravnopravno raspodjeli rad kako bi realizacija programa bila svaki put bolja, a u tome sam, mogu reći, uspjela. Od svoje dvije divne mentorice za produkciju, Gaelle A. Gottwald i Darinke Jug, naučila sam da u suradnike treba imati povjerenja, pa sam se time vodila. Uvjerila sam se već na početku rada u muzeju kako imam priliku raditi s kustosima koji imaju iskustvo, veliko znanje i profesionalan pristup svom poslu. Tijekom godine smo se bolje upoznali, pa danas mogu reći da nam se koraci lagano usklađuju i da funkcioniramo kao tim. Svaki od nas unutar strukture muzeja svjestan je svoje uloge i obaveze, pa se i posao radi s lakoćom.

 

 

Na ovo se pitanje veže drugo: manje vidljiv je najveći dio djelatnosti Muzeja na prikupljanju i pripremanju, te stručnoj obradi građe. Koje probleme susrećete na tom području?

Moramo znati kako Gradski muzej čuva predmete u petnaest zbirki, od kojih neke broje i preko dvije tisuće predmeta. Poseban je izazov Arheološka zbirka. Kustosi su sa suradnicima i stažistima proteklih godina zaista obradili veliki dio zbirki. Problemi koji postoje, postoje u gotovo svakom muzeju u Hrvatskoj ako ne i u svijetu.

 

Problemi  su uvjeti u kojima se građa čuva i prostorni kapaciteti, ali i sredstva za restauraciju građe kako bi se ona očuvala. Te probleme teško je riješiti preko noći ili očekivati da se riješe zauvijek. To je nemoguće. Pogotovo ako smo svjesni da se muzejski sadržaj  svakodnevno nadopunjuje i širi. Na tim problemima se konstantno radi i mora raditi. I da se ima veći prostor, on zahtjeva i svoj hladni pogon, a time i veća ulaganja. Kako su  oni prije mene, tako će i oni nakon imati dužnost raditi na tome i konstantno pronalaziti rješenja za takve vrste izazova.

Planovi za drugu, treću, četvrtu godinu, drugi mandat?

Predloženi plan i program služi kao konstrukcija koja se svakodnevno nadograđuje i obogaćuje, prilagođava promjenama. Tako je svaki dan novi plan. Ne razmišljam o mandatima već o projektima koji zahtijevaju svakodnevni rad. Cilj je raditi na razvoju publike i razvoju senzibiliteta za kulturu i umjetnost kod mladih.

 

Uključiti građane i posjetitelje u kreiranje sadržaja i omogućiti da im kultura bude dostupna. Razmišljam tako da ostvarim i izgradim što bolje, dugoročnije suradnje i projekte koji će Gradski muzej Križevci svrstati na svjetsku kulturnu mapu. Svakodnevno se mora raditi na zaštititi muzejske građe i osiguravati maksimalne uvijete kako za čuvanje zbirki tako i za rad svakom djelatniku. Svakodnevno predstavljati i promovirati blago koje čuva Gradski muzej. To su planovi.

 

Facebook Comments