U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori u četvrtak navečer svečano je otvorena retrospektivna izložba Ignjata Joba “Vatra Mediterana” koja, sa stotinjak ulja na platnu i crteža, među kojima se mnoga prvi put izlažu javnosti, predstavlja život i stvaralaštvo jednog od najistaknutijih slikara hrvatske moderne umjetnosti.

Koncipirana kronološki i tematski izložba Joba prikazuje od njegovih najranijih djela, samih početaka 1917. sve do posljednjih godina života kada je najintenzivnije stvarao, od 1932. do 1935. godine.

Uz slike i crteže na retrospektivi, organiziranoj u povodu osamdeset godina od umjetnikove smrti, a devetnaest godina od posljednje retrospektive u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu, izložene su fotografije iz umjetnikova života, pisma, svjedodžbe i slikarev stalak i boje iz obiteljske ostavštine

“Prije devetnaest godina kada sam radio Jobovu retrospektivu mnoga su mi njegova djela bila nedostupna, u međuvremenu se to promijenilo i time se dalo novo značenje, vrijednost i kontekst slikama koje su već bile poznate”, kazao je autor izložbe Zvonko Maković.

Po njegovim riječima, u novom čitanju svih segmenata te fascinantne ličnosti uvelike mu je pomogla umjetnikova obitelj, koja je svoj obiteljski arhiv darovala Arhivu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a njemu kao istraživaču pomogla u rasvjetljavanju opusa jednog vrlo intimnog slikarstva.

“Ignjat Job slikar je zavidne životne i stvaralačke energije koju je uspješno prenio u svoje slike i velebni opus te ostao vjeran sebi i vlastitoj umjetnosti”, rekao je tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Izložbu Klovićevih dvora smatra iznimnim događajem i putokazom za dalje s obzirom na to da, ustvrdio je, katalozi s takvih projekata postaju referentna znanstvena literatura koja hrvatskoj baštini osigurava mjesto u svjetskim pregledima.

“To nije samo izraz pijeteta prema slikaru nego i prigoda da s njime ostvarimo trajan odnos vrijedan poštovanja i divljenja”, istaknuo je Hasanbegović, otvorivši izložbu.

Zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin rekla je kako sam naziv izložbe upućuje na vatrenost velikana koji je je obilježio dvadesete i tridesete godine u hrvatskoj povijesti umjetnosti. “Ta vatrenost izvire iz kolorizma koji ima ishodište u njegovim dalmatinskim korijenima”, dodala je.

“On je još jedan od slavnih hrvatskih slikara kratkog životnog puta, no možda je upravo ta kratka životna linija iznjedrila velikana”, ustvrdila je Kusin. “Kroz njegova djela možemo iščitati dramatiku njegova života i stvaralaštva”, dodala je.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić zahvalio je Gradu Zagrebu i Ministarstvu kulture na podršci koju su dali izložbi koja, ocijenio je, po svemu pripada “onome što su Klovićevi dvori bili, što jesu i što trebaju biti”.

Na izložbi se mogu prvi put vidjeti neka Jobova djela, poput poput slike “Luđaci” iz 1929. bez koje se njegov opus ne može sagledavati ili “Ribe, ribe”, poznate i kao “Riblja pijaca” iz 1927. s kojom u svoj rad uvodi u ono što je bilo ključno tridesetih godina.

Važan dio opusa su portreti i aktovi, među kojima se ističu portret i akt Lize Križanić, supruge Jobova bliskog prijatelja, poznatog karikaturista Pjera Križanića, na čijoj se poleđini skriva Jobov autoportret.

Prvi put nakon dugo vremena na izložbi su spojene dvije slike s motivom Lumbarde na Korčuli “Velika glavica I i II” nastale početkom tridesetih godina.

Ignjat Job (1895.– 1936.) rodio se u Dubrovniku gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju i odakle 1917. odlazi na umjetničku akademiju u Zagreb. Tamo stječe prve afinitete koji će utjecati na njegovu kasniju umjetnost, od El Greca, Goye, do Van Gogha i Muncha, no zbog neredovitog pohađanja nastave 1920. je izbačen s akademije.

Potom odlazi u Italiju gdje nastaje nekoliko prvih ozbiljnijih slika, te se ponovno vraća u Dubrovnik i Zagreb, a potkraj godine odlazi za Beograd, gdje upoznaje studenticu filozofije Živku Cvetković s kojom se ženi i u ljeto 1924. dobivaju kćer Cvijetu. Već 1925. oboljeva od tuberkuloze, zbog čega s obitelji seli u selo blizu Aleksinca, gdje nastaju slike tzv. minijaturne faze u kojima prevladavaju motivi iz Jobova rodnog mediteranskog podneblja. U to se podneblje napokon vraća 1927., najprije u Vodice kraj Šibenika, a potom i u Supetar na Braču gdje započinje najplodnije Jobovo stvaralaštvo.

Kustosica izložbe u Klovićevim dvorima je Iva Sudec Andreis. Izložba će biti otvorena do 8. siječnja iduće godine.

(Hina)

fah