Opera “Lennon” Ive Josipovića, po libretu Marine Biti i pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, praizvedena je u subotu navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, čime je ujedno svečano zatvoren i ovogodišnji Muzički biennale Zagreb.

Praizvedbi su u prepunom gledalištu HNK nazočili i predsjednik Republike Zoran Milanović, bivši predsjednici Kolinda Grabar Kitarović i Stjepan Mesić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i brojni predstavnici političkog i društvenog života.

U kratkoj izjavi za Hinu nakon predstave Josipović je, zadovoljan izvedbom, pohvalio cijeli ansambl. “Jako sam zadovoljan izvedbom, orkestar, zbor i solisti uložili su veliki trud. Partitura nije lagana, vrhunski su je izveli, a vidjeli smo, i publika je bila rekao bih jako zadovoljna s izvedbom. Nadam se da ćemo je imati prilike opet čuti”, rekao je.

Operu u pet slika, koja se odvija od trenutka kada Mark David Chapman puca u Johna Lennona pa sve do trenutka u kojem slavni glazbenik umire, režirala je Marina Pejnović.

Prva slika, Dolje duboko, počinje prizorom Lennonova ubojstva, kada se u glavi smrtno ranjenoga Lennona (Domagoj Dorotić) počinje odvijati košmar. Kako bi mu olakšala umiranje Yoko Ono (Marija Kuhar Šoša) priziva proljeće, koje se pojavljuje u liku njegove asistentice i ljubavnice May (Dubravka Šeparović Mušović). Uz dijaloge između Johna i May, čuju se unutrašnji monolozi očajne Yoko i cinične misli Johnova ubojice Marka Chapmana (Ozren Bilušić).

Kroz sljedeće dvije slike – Sve s moje liste želja i U vremenskom stroju, pratimo Lennonove odnose s prijateljima, tetom uz koju je odrastao, prvom suprugom, članovima Beatlesa i menadžerom.

U četvrtoj slici, Karmički kotač, Lennon se suočava s ubojicom, a peta, pod nazivom Zamisli zauvijek mir, trenutak je Lennonove smrti uz evociranje himničke snage njegove skladbe Give Peace a Chance, a s njome i njegova pacifizma.

Ostale uloge u predstavi tumačili su Dario Ćurić (Stu), Kristina Anđelka Đopar (Mimi), Sofia Ameli Gojić (Julia), Helena Lucić Šego (Cynthia), Siniša Galović (Paul), Davor Radić (Ringo), Siniša Hapač (George), Alen Ruško (Julian), Siniša Štork (Brian) te Borko Bajutti i Noa Vlčev (dječak Lennon).

Uz soliste su nastupili članovi Orkestra, Zbora i Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Scenografiju je osmislio Ivan Lušičić Liik, kostime Zdravka Ivandija Kirigin, koreografiju Barbara Novković Novak, a svjetlo je oblikovao Elvis Butković.

Ivo Josipović, skladatelj, pravnik i političar, autor je niza znanstvenih i stručnih radova te zakonskih projekata, bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a od 2010. do 2015. predsjednik Republike. Autor je velikoga broja glazbenih djela – od orkestralnih skladbi do komornih i solističkih djela.

Više je od desetljeća, kako je sam rekao, priželjkivao napisati operu o Lennonovu ubojstvu, primarno motiviran odnosom ubojice i ubijenoga, no konture je dobila prije približno godinu i pol, kada mu je Marina Biti ponudila nacrt libreta, koji je na praizvedbi pjevan na engleskom jeziku.

U stvaranju opere, kako je objasnio u razgovoru sa Sanjom Ivić objavljenom u knjižici predstave, prvenstveno su ga zanimali fenomen čovjeka, Chapmana koji je Lennona obožavao da bi ga na kraju ubio, intrigantni međuljudski odnosi te činjenica da su sam glazbenik i Beatlesi bili ikone društvene pobune.

Što se tiče same Lennonove umjetničke ostavštine, u operi s njom nema dodira. “Ne bih mogao napisati tako dobru glazbu Lennonova stila. Uostalom, imam svoj izgrađen, među stručnjacima i u dijelu javnosti koji prati suvremenu glazbu, prepoznatljiv stil”, rekao je.

Britanski glazbenik, skladatelj, tekstopisac, pjevač, gitarist i mirovni aktivist John Lennon rodio se 1940. u Liverpoolu. Grupu The Beatles osnovao je 1957. s Paulom McCartneyem i Georgeom Harrisonom, a 1963. objavili su prvi album “Please, Please Me”.

Lennon i McCartney bili su autori hitova koji su obilježili šezdesete godine 20. stoljeća, a nastupi Beatlesa izazivali su histeriju obožavatelja. Grupa se raspada 1970. godine, a Lennon počinje solističku karijeru. Ubio ga je 8. prosinca 1980. u New Yorku Mark David Chapman, koji je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.