Kolokvij u povodu 750. obljetnice prvog poznatog spomena Koprivnice održan je u utorak u koprivničkoj Galeriji “Mijo Kovačić”, gdje su akademik Dragutin Feletar, arheolog Robert Čimin, povjesničar Hrvoje Petrić i povijesni topograf Ranko Pavleš predstavili svoje viđenje o nastanku grada.
Predavači su se složili da je povijest Koprivnice kompleksna i da je na njezin postanak i razvoj utjecalo više čimbenika, među kojima je širi geomorfološki položaj u kojem nastaju naselja uz Dravu i putovi koji su se na tom mjestu križali, a važnu ulogu imali su svakako trgovci koji su osnivali naselja.
No, kako je istaknuo Petrić, kontinuiranoga povijesnog ciklusa od rimskog doba do srednjega vijeka prostor Koprivnice ne bilježi. Koprivnica, prema njegovim riječima, nastaje u tzv. srednjovjekovnom klimatskom optimumu. Tvrdi da je grad dobio svoje prve utvrde u 14. stoljeću, a uvjet njegova nastanka, kao i nastanka svih gradova u srednjem vijeku, bila su napredna sela oko mjesta buduće urbanizacije.
Arheolog Čimin podsjetio je da su iskapanja na mjestu današnje crkve svetog Nikole i oko nje te na području današnjeg Muzeja grada Koprivnice pokazala da je na mjestu koje danas tvori dio gradskog središta bilo života još u 11. stoljeću. O tome svjedoče pronađeni grobovi i predmeti koji su položeni pokraj pokojnika. Čimin je istaknuo činjenicu prema kojoj je grad o kojem je bilo riječi na kolokviju arheološki najistraženiji od svih gradova sjeverozapadne Hrvatske, ali, dodao je, pred arheolozima je još mnogo posla kako bi se barem približno rasvijetlilo ono što je ostalo skriveno.
Feletar je ustvrdio da je mrežu naselja u Podravini svakako formirao geološki reljef, rijeka i riječne terase.
Ranko Pavleš govorio je o široj i dubljoj povijesnoj slici prije nego što je osnovano naselje na mjestu koje danas imenujemo Koprivnicom. Tako je govorio o velikim klimatskim promjenama koje su pokrenule seobu Avara s kojima na ovo područje, iz dva smjera, dolaze i Slaveni.