Knjigu “Mislima i pogledima s harnošću Mati Ujeviću (1901. – 1967.)”, koju su uredili Marija Jović, Krešimira Gudelj i Josip Lasić, objavila je Hrvatska sveučilišna naklada iz Zagreba.
Mate Ujević kao vrstan enciklopedist, leksikograf, pisac, istraživač, znanstvenik i kulturni radnik obilježio je 20. stoljeće neumornim radom i prinosima u nizu područja društvenih i humanističkih znanosti, ističe nakladnik. I ova knjiga pokazuje kako je Ujevićeva bogata ostavština i u današnjim vremenima, više od pola stoljeća od njegove smrti, vrijedna građa i nemjerljiva za nova znanstvena i stručna promišljanja, iščitavanja i ispisivanja, dodaje.
U uvodnom dijelu knjige “Mislima i pogledima s harnošću Mati Ujeviću (1901. – 1967.)” (519 str.) objavljen je bogat popis o bio-biografskoj ostavštini Mate Ujevića, nakon kojega slijede tri poglavlja o filozofskome aspektu njegovih misli i pogleda, njegovu odnosu prema jeziku vremena u kojemu je stvarao te o koncepciji i značenju Ujevićevih čitanki za srednju školu.
Knjiga, uz bogat uvodni dio sadržava tri poglavlja koncipirana s obzirom na zastupljenost obrađenih tema – (P)ogledi (p)o književnosti, Misli(ti) o kulturi te Jezično-povijesno-etnografski kompendij.
Nakladnik ocjenjuje kako će čitanje, promišljanje i znanstvena interpretacija Ujevićeve ostavštine potaknuti nove naraštaje na daljnje istraživanje jer su brojne teme vezane uz njegov rad ostale tek dotaknute.
Mate Ujević rođen je u Krivodolu kod Imotskoga 1901., a umro u Zagrebu 1967. Pisao je putopise, feljtone, crtice, pjesme i književne kritike, koje je objavljivao u Luči, Jadranu, Jutarnjem listu, Hrvatskoj straži, Mladosti i Književnom tjedniku. Bio je urednik časopisa Luči i Mladost te s Bogdanom Radicom pokretač književne revije Renesansa.
Od godine 1924. predaje u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1941. do 1945. bio je upravitelj Hrvatskoga izdavalačkoga (bibliografskoga) zavoda te poslije i pomoćnik direktora Leksikografskoga zavoda, koji je organizacijski usustavio.
Pokretač je i glavni urednik niza temeljnih enciklopedijskih i bibliografskih pothvata: Hrvatske enciklopedije, Bibliografije rasprava, članaka i književnih radova u časopisima Narodne Republike Hrvatske, Pomorske enciklopedije, Enciklopedije Jugoslavije i Bibliografskoga kataloga.