Novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara olakšat će unošenje baštine u Nacionalni registar, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u povodu javnoga savjetovanja o nacrtu toga Zakona u ponedjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Cilj Zakona je preciznije definirati i urediti sva postupanja koja se odnose na projektiranje i ishođenje dozvola u kontekstu provođenje mjera zaštite kulturne baštine.
Rasteretili smo sustave knjižnica i muzeja od dodatnih administrativnih poslova time što smo im dali nadležnost da unutar svojih ustanova ex lege uključuju baštinu u Nacionalni registar kulturnih dobara”, poručila je Obuljen Koržinek.
Rasterećenje se odnosi i na građane, projektante i druge javnopravna tijela. Njima će se olakšati administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva, kao što su izdavanje posebnih uvjeta, odobrenja, potvrda te ostalih akata vezanih uz zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, povezanih s propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja.
Predloženim je zakonom utvrđen način podjele odnosno razvrstavanje kulturnih dobara s obzirom na posebne vrste zaštite pojedine kategorije kulturnih dobara te su propisani kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra.
Naglasak na pravnoj sigurnosti
“Naglasak je na pravnoj sigurnosti, što će omogućiti svima onima koji se u nultoj fazi informiranja o mogućim zahvatima, da iščitavajući mjere zaštite shvate što se vrednuje i zbog čega je nešto kulturno dobro. Prava promjena paradigme je u prvom redu, kada se radi o dozvolama za zgrade koje nemaju status pojedinačnog kulturnog dobra, nego se nalaze u kulturno povijesnim cjelinama”, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.
Konzervatorska podloga, stručna dokumentacija koju utvrđuje Ministarstvo koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, sastavni je dio prostornog plana i unosi se u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav, odnosno javno će biti dostupne.
Nepokretna kulturna dobra bit će zabilježena u zemljišne knjige, čime se omogućuje transparentnost prilikom obavljanja pravnih poslova na nepokretnim kulturnim dobrima.
“Prva testna konzervatorska podloga po novoj metodologiji je izrađena, imamo izabrane izvođače za 60 ključnih, najvećih kulturno povijesnih cjelina. Rok za završetak projekta je 2026.“, kazala je ministrica. Dodaje kako će „najveći broj potrebnih informacija biti kroz sustav vidljiv i transparentan svakome”.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec predstavili su nacrt Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na okruglom stolu arhitekata i konzervatora, koji su za stručnu javnost organizirali Ministarstvo, Udruženje hrvatskih arhitekata i Hrvatska komora arhitekata u povodu otvorenog javnog savjetovanja o nacrtu zakona.
Nacrt Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavio je ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec.