Mostovci su danas u Splitu predstavili svoju strategiju o turizmu, odnosno smjernice za politiku održivog razvoja hrvatskog turizma čiji je autor voditelj Savjeta za turizam te stranke Đani Bunja.
Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Božo Petrov je rekao da znaju kako turizam znači život za brojne građane jer u Hrvatskoj više stotina tisuća ljudi živi od turizma i ako želimo da nam bude održiv trebamo zaštititi javni prostor od prekomjerne gradnje.
”Trebamo omogućiti da javni prostor bude dostupan svima. Tu posebno mislim na javne plaže. Trebamo napraviti da obiteljski turizam bude nosivi stup i hrvatska turistička priča, te kroz turizam poticati domaću proizvodnju te omogućiti porezno rasterećenje tim ljudima”, kazao je Petrov.
O očuvanju prostora i kulturne baštine govorila je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić koja je objasnila kako se Mostova turistička strategija zasniva na održanju tog prostora, na njegovom planiranju u skladu s potrebama zajednice i na omogućavanju dostupnosti tog prostora svim građanima turističkih mjesta.
”Nažalost danas u Hrvatskoj svjedočimo sve većoj devastaciji prostora zbog čega je bitna njegova zaštita. Nedavno su izglasane izmjene Zakona o prostornom uređenju koji omogućava da Vlada odlučuje na koji će se način investirati, kao i kako će se upravljati prostorom. O tome treba odlučivati lokalna zajednica i to treba čuvati za buduće generacije”, izjavila je.
Prostor je shvaćen isključivo kao resurs na kojem će se privremeno obogatiti podobni, rekla je Selak dodavši da se protiv toga u Mostu oštro bore kao i protiv izmjena Zakona o pomorskom dobru koji će omogućiti i održati elitizam plaža koje će biti dostupne samo onima koji imaju dublje džepove.
Autor strategije Đani Bunja je rekao da Most predlaže zaštitu prostora kao najvrjednijeg nacionalnog resursa od njegove daljnje devastacije, upravljanje javnim prostorom kao općim dobrom tako da bude dostupno lokalnom stanovništvu i turistima bez zapreka.
Uz to predlaže i valorizaciju obiteljskog smještaja kao hrvatske turističke priče, poticanje obiteljskog smještaja kako bi korist od razvoja turizma imao hrvatski čovjek i lokalna zajednica, te mjere za poticanje domaće proizvodnje i porezno rasterećenje, posebno malih poduzetnika.
“U Hrvatskoj imamo 335 tisuća kuća, odnosno stanova i apartmana ili vikendica za odmor. Obiteljski smještaj doprinosi hrvatskom turističkom identitetu i ima razvojni potencijal koji treba adekvatno koristiti. Bitno je reći i da se 25 posto turističkog prometa ostvari u domeni sive ekonomije”, prisnažio je.