Razgovarao: Miroslav Mirković

Povodom nedavne nacionalne kampanje „Okusi hrvatske tradicije“ koja se održala i u ovom dijelu Hrvatske pod nazivom „Okusi Podravine i Prigorja“, razgovarali smo s pomoćnicom direktora Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije Kristinom Sočev koja je već skoro dvije godine na ovoj funkciji.

S obzirom na mnoge aktivnosti koje Županijska turistička u zadnje vrijeme provodi, a i nedavno je Koprivnica proglašena za najbolju kontinentalnu turističku destinaciju, kakvi su vam daljnji planovi i strategija?

Bez strateških dokumenata i podloge dosta je teško raditi. Jedan od bitnijih projekata za buduće razdoblje je izrada strategije razvoja turizma Koprivničko – križevačke županije za period 2020 do 2030 godine. Po prvi puta TZ koprivničko- križevačke županije bila je uključena i izvršila prvu fazu zajedničkog projekta klastera Središnje Hrvatske u koji su uključene četiri županije i njihove turističke zajednice, a to je projekt konjičkih turističkih staza.

U ovoj fazi za 2019. godinu imamo prvih 102 kilometara certificiranih konjičkih turističkih staza. U idućoj godini u suradnji s te četiri županije nastavljamo s edukacijom turističkih vodiča, specijaliziranih za taj vid konjičkog turizma, a isto tako i za licenciranje samih konja. Sve to obavlja jedna talijanska agencija s podružnicom u Hrvatskoj, koja i jedina ima certifikat za obavljanje takve vrste edukacija i davanje potrebnih certifikata.

Poznato je kako ovaj kraj ima veliki problem sa smještajnim kapacitetom, sve je više turista, a kapaciteta je nedovoljno – kakva je sada situacija?

U prvom redu imamo nedostatak kvalitetnog smještaja, jer je sam broj ležaja porastao za 200. Ako gledamo ukupan broj dolazaka i noćenja u našoj županiji, to je dobar porast. Bilježimo rast privatnih smještajnih kapaciteta, prvenstveno tu su seljačka domaćinstva, OPG-ovi, kuće za odmor i apartmani. Najveći problem predstavljaju hoteli i hotelski smještaji i njihovi kapaciteti. Ukupan broj registriranih i prijavljenih ležaja je 848. Najavljena su velika ulaganja u hotelski smještaj, upravo u Koprivnici postojećeg hotela Podravina, naravno uz korištenje europskih fondova pa se nadamo da će i to zaživjeti.

Prisjetimo se kako je nedavno Koprivničko-križevačka županija otkupila rasinjski dvorac Inkey za 400 tisuća kuna. U kojoj je fazi sada projekt?

Koprivničko – križevačka županija prepoznala je potencijal tog dvorca. O konkretnim detaljima ne možemo govoriti, jer imamo povjerenstvo, odnosno radno tijelo,  gdje su uključeni relevantni dionici i uz više prijedloga odlučit će se što bi bilo najbolje, no to nije upitno ni u kojem dijelu. Sam dvorac i njegova ponuda bit će isključivo u turističke svrhe.

Podravina i Prigorje sve je više prepoznatljiva po vinu. Možemo li se polako i mi uspoređivati s nekim kontinentalnim eno-gastro destinacijama? Što je s vinskim cestama s obzirom da znamo da Koprivnica još nema svoju vinsku cestu?

Na području županije imamo dvije vinske ceste, to su križevačka i đurđevačka strana, a koprivnička strana tu je svakako malo zakinuta. Ono što je potrebno jest donijeti pravilnik. Sama kvaliteta vina nije uopće upitna, tome u prilog govore i mnogobrojna priznanja, primjerice vinarije Matočec. I sami vinari prepoznaju svoj potencijal, pa tako uz vinarije i kušaonice koje imaju, kreću u proširenja svoje turističke ponude izgradnjom smještajnih kapaciteta. No, unatoč potencijalu i kvaliteti koju nudimo, nismo dovoljno prepoznati.

Možemo li naš turizam uspoređivati s jednom Međimurskom županijom ili Zagrebačkom županijom ?

Prema eVisitoru posjećenost raste, što još uvijek nije dovoljno s obzirom na potencijal koji imamo i sve ono što naša županija može ponuditi. Tu nam puno znači brza cesta, uspoređujući se s Križevcima do kuda ona postoji, gdje je posjećenost znatno porasla. U idućoj godini imamo u planu razvoj Drave u turističkom smislu, da ona ne bude samo u svrhu pecanja i ribičije. Plan je regionalni rafting po rijeci Dravi, tu ću se nadovezati na etno imanje Karlovčan, koji jedini imaju brod i nude plovidbu rijekom. Susjedne županije otišle su daleko ispred nas, a mi zaista imamo što ponuditi.

Od prije par godina ova županija dobila je i svoje prve turističke zajednice područja, kakva je generalna suradnja s gradskim i područnim turističkim zajednicama?

Unazad godinu i pol, dvije redovno se sastajemo i održavamo koordinacije sustava, gdje planiramo zajedničke projekte u idućoj godini. Spomenut ću udruženo oglašavanje, koje većinski sufinancira Hrvatska turistička zajednica, gdje smo svi odlučili da će se ići na usuglašeni media plan, jer nijedna turistička zajednica ne može sama za sebe pokriti cijelu županiju i njezinu turističku ponudu.

S obzirom da i vi morate razmišljati kao potencijalni turist, koja su to tri ključna proizvoda ove županije po kojima smo prepoznatljivi?

Mi još uvijek jesmo pretežno izletnička destinacija koja se bazira na jednodnevnoj posjeti, no i tu ima pomaka na ostanak gostiju do dva i pol dana. Prepoznate manifestacije kao što su Renesansni festival i Picokijada, no to je nekoliko dana, a godina traje 365 dana.

Naiva je jedinstvena i kao takva zaštićena, galerija Mijo Kovačić gdje posjetitelji mogu uživati u remek djelima, aktivni turizam koji nije dovoljno zastupljen, Kalnik nedovoljno prepoznat, a spada u jednu od zahtjevnijih staza, tako da i taj dio nastojimo pokriti. Kroz projekt „Okusi hrvatske tradicije“ pokušavamo uzdići i tu našu eno-gastro ponudu na višu razinu. Projekt „Okusi hrvatske tradicije“ obuhvaća 10 županija s preko 130 ugostiteljskih objekata i naglasak je na tradicijskim jelima. U svakoj županiji taj naziv je prilagođen sukladno području, a to su kod nas „Okusi Podravine i Prigorja“.

Spomenuli ste „Okusi Podravine i Prigorje“, a poznato je kako prije pet godina Koprivnica nije imala pristojnog restorana osim Podravkinih restorana i nekih privatnih inicijativa. Neke od njih su propale, a neke i danas dobro rade. Kakva je sada situacija s ugostiteljstvom u Koprivničko-križevačkoj županiji?

Od samog početka projekta prije četiri godine, uključeno je 13 ugostiteljskih objekata, a trenutno je u projekt uključeno devetoro njih. Ove godine po prvi puta održani su i nacionalni Dani okusa hrvatske tradicije, gdje je bilo uključeno tih deset županija kojima su dodijeljeni standardi i preko 100 ugostiteljskih objekata. Svaka županija imala je iste uvjete, svaki od objekata nudio je dva menija, jedan po cijeni od 70 kuna i drugi 95 kuna, s naglaskom na tradicijskim jelima. Naši ugostitelji, s obzirom da je prva godina su više nego zadovoljni, imali su posjetitelje i iz drugih županija, a upravo je to poanta ovog projekta.

Video: Luka Krušec/LuMedia