Park tamnog neba Vrani kamen kod Daruvara, zahvaljujući radu Astronomskog društva Kumova slama, postao je prvi hrvatski Međunarodni park tamnog neba u najvišoj, zlatnoj kategoriji čime je dobio i priznanje UNESCO-a.
To znači da je daruvarski park područje s vrlo malo ili nimalo svjetlosnog onečišćenja i kao takvo vrlo pogodno za promatranje noćnog neba, nebeskih tijela i astronomskih pojava. Područje parka Vrani kamen, koje se nalazi na planini Papuk Međunarodnim parkom tamnog neba proglasila je Međunarodna organizacija tamnog neba (International Dark-Sky Association – IDA), čija je zadaća očuvati i zaštititi noćni okoliš i baštinu noćnog neba putem kvalitetnih osvjetljenja eksterijera, s ciljem očuvanja prirodnog blaga i velikog potencijala nezagađenog noćnog krajolika i gotovo netaknute prirode.
– Mi smo si dali i jednu zadaću, a to je, ne samo da sačuvamo nebo, nego da ga i poboljšamo. To znači da ona rasvjeta koja nije adekvatna, srećom ne u velikom broju, bude zamijenjena. Pomak je to u razmišljanju. Često govorimo o onečišćenju tla, šuma i voda, ali postoji i onečišćenje neba. Drago mi je da je Hrvatska napravila iskorak jer ovo je prvi takav park u Hrvatskoj na ponos svima nama. Također, važna je i zaštita flore i faune, ali i nas ljudi. Ljepota neba i ljepota astronomije je nešto s čime se Hrvatska može ponositi – rekao je bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs.
Međunarodna oznaka Park tamnog neba promiče edukaciju temeljenu na znanosti i astronomiji, istovremeno poboljšavajući energetsku učinkovitost i smanjivanje troškova kroz poboljšanje javne rasvjete, što zauzvrat stvara ekonomske mogućnosti za razvoj astroturizma.
Park bogate flore i faune proteže se na površini od 8000 hektara zapadnog dijela planine Papuk. Većim dijelom njime upravljaju Hrvatske šume, dok je područje Petrovog vrha pod upravom grada Daruvara. S obzirom na to da je očuvan od nepotrebnog svjetlosnog onečišćenja na tom se području aktivno vrše promatranja i fotografiranja noćnog neba i svemirskih objekata.
– To je drugi park u Hrvatskoj s takvom oznakom, a u svijetu ih ima nešto više od stotinu. Radi se o području iznimne kvalitete prirodnog noćnog zvjezdanog neba bez svjetlosnog onečišćenja, koje je zaštićeno za potrebe znanstvenih, astronomskih i drugih aktivnosti – kazala je voditeljica projekta Dunja Županić, članica Astronomskog društva Kumova slama.
U Europi trenutno ima 15-ak međunarodnih parkova tamnog neba, a iako u Hrvatskoj kad je riječ o astroturizmu ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit te na Cresu, Visu, Mljetu i Kornatima, one nisu tako dostupne kao Petrova gora i Vrani kamen.
prigorski.hr