Piše: dr. sc. Zdenko Balog
Blagdan Žalosne Gospe, odnosno BD Marije Žalosne, koji se obilježava danas, spomen dan je u katoličkoj crkvi na teške i bolne događaje koje je Bogorodica doživjela, a koji kulminiraju smrću Sina na križu. Zbog raznih pojedinačnih događaja koji prate ovaj događaj u narodu se razvilo štovanje tzv. Gospe (Marije) od sedam žalosti, koje se prikazuje likom Bogorodice kojoj sedam mačeva probada srce. Također, uobičajeno je prikazivati Bogorodicu pod križem, uprtih očiju u umirućeg Sina, ili (rjeđe), kako se ruši u nesvijest od boli.
Mnogo su češći manje narativni prikazu usredotočeni na majčinu bol, u kojima Bogorodica sjedi, dok joj je mrtvo tijelo Sina položeno preko koljena. Nekada mu rukom pridržava glavu, a nekada maramom briše suze. Ovi prikazi stječu posebnu popularnost u kasnogotičko doba, kada, kroz propovjedi nekih vizionarskih svetaca i svetica, popularnost stječu prikazi tzv. ‘oljuđenog’ Isusa, odnosno prikazi u kojima je u prvom planu njegova ljudska priroda, stvarna patnja na križu, intiman odnos Marije i njenog Sina, bilo kao golog nejačeta ili kao mrtvog muškarca u krilu.
Prikazi ‘oplakivanja’ (u Njemačkoj ‘Vesperbild’, u Sloveniji ‘Sočutna’, a jednako je uobičajen i internacionalni izraz ‘Pieta’), posebno su popularni u srednjoj Europi, odnosno u zemljama Svetog Rimskog carstva i susjednim zemljama. Najljepši su primjeri gotička slika Pieta iz Avignona i naravno Mikelanđelova Pieta u crkvi Svetog Petra u Rimu.
Primjeri koje donosim uglavnom su radovi razdoblja gotike i kasne gotike, a motiv ponovo oživljava i u barokno doba. Pored primjera iz Austrije, Slovenije, te Češke, s ponosom ističemo kvalitetnu gotičku grupu iz Brinja, a od primjera barokne umjetnosti, najljepša je grupa Oplakivanja varaždinskog kipara Ivana Jakova Altenbacha u crkvi Majke Božje Žalosne Koruške u Križevcima.
foto: Zdenko Balog/prigorski.hr