Među najrasprostranjenije voće u nas svakako spada jabuka. Kao divlje stablo jabuka je u Europi rasla još u pretpovijesno doba, a danas je najčešće kultivirano stablo sa oko 10 tisuća sorti. Njezina ljekovitost spominje se još u starim babilonskim spisima, a ima je u gotovo svakoj podravskoj okućnici ili voćnjaku.
Jabuke se uzgajaju i na veliko, a jedan od takvih uzgajivača u našem kraju je i Radovan Kotur, nositelj obiteljskog gospodarstva „Frutela“ iz Koprivnice.
– S uzgojem jabuka počeo sam 1991. godine iz znatiželje i hobija. Posadio sam mali voćnjak od dvjestotinjak stabala, što je za tadašnje vrijeme bilo i dosta veliko. Nisam imao nikakva saznanja o uzgoju, a niti o zaštiti, a nisam imao ni tržište. Pošto mi je dosta uroda propalo i nije bilo za prodaju, došao sam na ideju da proizvodim jabučni ocat.
Radio sam na tradicionalan stari način i uspio dobiti gotovo savršen ocat. To su prepoznali i kupci kojih je bilo sve više, pa sam, ohrabren dobio volju da proširim proizvodnju. U međuvremenu sam se educirao o uzgoju jabuka. Redovito sam pohađao sve tečajeve koje je organizirala Savjetodavna služba naše županije, a stečena nova znanja primjenjivao sam u praksi.
Godine 2003. država je davala poticaje za nasade voćaka pa sam nedaleko mjesta Kuzminec na površini od tri hektara posadio oko 10 tisuća sadnica. U voćnjaku imamo sorte idared, zlatni delišez, fuji, topaz, elstar, gala i jonagold, kazao je naš sugovornik, a na pitanje tko sve radi na tako velikom obiteljskom gospodarstvu, odgovorio je da osim njega radi i njegova supruga Dubravka i otac Stevo. Jedino u vrijeme berbe angažiramo naše brojne prijatelje, kazao je Radovan.
– „Najzanimljivije“ je u vrijeme rezidbe. Svakog dana kada je lijepo vrijeme, dvoje ljudi radi od osam do deset sati i to u razdoblju od tri do tri i pol mjeseca. Računajte, ako imamo 10 tisuća jabuka, a u prosjeku na jednom stablu imamo 40 rezova, pa to pomnožimo, ispada da trebamo rukom stisnuti škare 400 tisuća puta! Stoga nije čudno što supruga Dubravka i ja imamo snažan stisak, šali se Radovan.
Osim rezidbe, voćnjak zahtijeva stalnu brigu. Potrebno je kositi travu, a tu je i zaštita od nametnika i bolesti.
– Za obradu posjedujemo svu potrebnu mehanizaciju. Tijekom godina osobno sam konstruirao neke strojeve kako bi si olakšao rad. Imamo traktor, malčer za košnju i „frezu pipalicu“ kojom se rješavamo korova. Korov se u mnogim voćnjacima prije uništavao prskanjem glifosatima, no mi smo ga prestali upotrebljavati mnogo prije nego je zabranjen, naglašava naš sugovornik.
„Freza pipalica“ obilazi korijen jabuke i ne oštećuje ga prilikom frezanja. Za voćnjak je bolje da je frezan, jer prekopana zemlja manje hlapi, što naročito dolazi do izražaja kod sušnih razdoblja. Također, da bi spriječio nastanak bolesti i voćnjak što manje tretirao zaštitnim sredstvima, nakon rezidbe obavezno malčiram granje i lišće.
Na taj sam način stvorio humus koji zamjenjuje umjetno gnojivo. Minerala u zemlji ima dovoljno, a dodavanjem dušika umjetnim gnojivom postiže se jedino veći volumen ploda koji nije ništa kvalitetniji, samo što ima više tekućine u sebi. Ja pak volim da jabuka bude prirodna a ne „nabildana“ a to prepoznaju i potrošači.
Ne prskam jabuke sredstvima za skladištenje iz dva razloga; prvo jer nastojim da se što manje tretiraju, a i te kemikalije su dosta skupe. Imamo vlastitu hladnjaču kapaciteta do osamdeset tona koju smo podigli nakon lošeg iskustva s jednim većim otkupljivačem koji nam nije platio jednogodišnji urod u vrijednosti od 250 tisuća kuna.
Nakon tužbe, sud je odlučio u moju korist, no novac nikada nisam dobio. Vlastitom hladnjačom više nismo ovisni o nikome, a kupcima možemo ponuditi i nižu cijenu, dometnuo je naš sugovornik i povezao nas do voćnjaka.
– Ovdje je na površini od tri hektara zasađeno 10 tisuća voćaka, govori Radovan i pokazuje na beskrajne redove stabala jabuka. Da su povoljniji uvjeti u državi, ja bih danas sigurno imao 50 hektara pod nasadom, a zaposlio bih i desetak radnika. Ovako, preostaje mi da čekam neka bolja vremena i manja davanja, zaključuje Radovan.
Mirko Lukavski/Glas Podravine i Prigorja
prigorski.hr