Zdravstvene ustanove u Hrvatskoj dobit će 21 linearni akcelerator i pripadajuću opremu za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka, temeljem odluke Vlade o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstvu zdravstva u iznosu od 55.411.558,75 eura.

“Radi se o povijesnoj nabavi ove vrste uređaja i druge potrebne opreme za koju je iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano čak 85 milijuna eura, a koje će nas približiti europskom prosjeku glede broja linearanih akceleratora u odnosu na broj stanovnika”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade u četvrtak.

Provedbom navedenog projekta planira se unaprijediti sustav zdravstva na području prevencije, liječenja i dijagnostike raka, odnosno osigurati optimalnu terapiju svim onkološkim bolesnicima u Hrvatskoj bez čekanja na liječenje, korištenjem modernih radioterapijskih tehnika u cilju optimalne iskorištenosti opreme i kontrole kvalitete radioterapijskog procesa te na taj način poboljšati kvalitetu usluga i poboljšati zdravstvene ishode kod liječenja onkoloških pacijenata.

Ministarstvo zdravstva provelo je otvoreni postupak javne nabave za nabavu linearanih akceleratora u šest grupa – za KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, KBC Osijek, KBC Split, KBC Zagreb i OB Zadar.

Vlada je donijela i odluku o centraliziranom financiranju specijalističkog usavršavanja doktora medicine, a Beroš je naglasio da će se njome osigurati provedba plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje – od 2025. do 2030. godine.

Centralnim financiranjem specijalističkog usavršavanja doktora medicine osigurat će se provedba Plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje 2025. – 2030., te će se omogućiti kontinuitet započetog specijalističkog usavršavanja koje je u tijeku, uz financiranje iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF), mehanizma Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) i predstojećeg financiranja iz Europskog socijalnog fonda + (ESF+), naveo je Beroš.

Dobna granica za prestanak službe po sili zakona vojnicima dignuta na 50 godina

Vlada je uredbom o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama RH podignula dobnu granicu za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona za vojnike/mornare s navršenih 45 na 50 godina života, s obzirom na to da bi određenom broju vojnika s krajem godine i navršenih 45 godina života prestala djelatna vojna služba te oni ne bi ostvarili pravo na mirovinu.

Temeljem uredbe, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, omogućava im se odlazak iz vojnog sustava uz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu odnosno omogućava im se tranzicija i prilagodba na život u civilnoj zajednici, a rješava se i jedna od potreba u Oružanim snagama – zadržavanje vojnika i mornara u službi.

Vlada je donijela i odluku o povećanju osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade (ZMN) te će ona u idućoj godini iznositi 150 eura, što je povećanje od 17,28 eura, kao i odluku o osnovici na temelju koje se izračunava iznos naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine, a koja i dalje ostaje 70 eura.

Donesena je i odluka o upućivanju doprinosa Hrvatskom Caritasu za projekte razvojno-humanitarne pomoći u iznosu od 100.000 eura, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za pripremu izvršenja i praćenje njezine provedbe.

Usvojeno je i nekoliko zaključaka temeljem kojih će se i u prvih šest mjeseci iduće godine nastaviti s pomoći stradalima u potresu (otpisom potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju, produženjem korištenja autoceste A11 Zagreb – Sisak bez plaćanja cestarine, besplatnim prijevozom vlakom, otpisom potraživanja za RTV pristojbu).

Usvojen Nacionalni plan razvoja kulture i medija 2023.-2027.

Na sjednici je usvojen i Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i prateći Akcijski plan za iduću godinu, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je da je riječ o krovnom strateškom dokumentu koji obuhvaća “sve segmente kulturnog razvoja, produkcije, baštine, svih segmenata arhiva, knjižnica, muzeja te područje medija i audiovizulanih djelatnosti”.

Kao posebne ciljeve i mjere Plan predviđa razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma te učinkovitu podršku kulturnom i medijskom sektoru.