U Galeriji AMZ (Pavla Hatza, 6) posjetitelji besplatno mogu razgledati izložbu Bestiarium Antiquum do 27. siječnja 2023. godine. Radno vrijeme Galerije AMZ je od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.
Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama. Životinje su bile sastavni dio njihove svakodnevice – od prehrane, rada i trgovine preko rata do književnosti i umjetnosti, sve do ljubavi. Osim što su bile radne, kućne ili pak divlje, životinje su mogle biti i svete, a redovito su i žrtvovane za potrebe vjerskih svetkovina. Rituali rimske državne religije kao i privatni kultovi zahtijevali su žrtvovanje životinja u čast bogova – bikovi, junice, ovce, svinje i koze su tako redovito bili predmetom žrtve. Izvan grada, no i u samim gradovima, pripitomljene životinje držale su se i uzgajale radi koristi i zarade, a divlje životinje lovile su se podjednako iz užitka i kao izvor hrane.
Učenjaci poput Aristotela, Elijana, Plinija i Seneke proučavali su njihovu anatomiju i ponašanje. Životinje se mogu vidjeti doslovno u svim mogućim oblicima umjetničkog izričaja – utkane u tkaninu, izrezbarene u namještaju, inkorporirane u predmete svakodnevne uporabe, naslikane na freskama ili posložene u mozaicima. One su predmeti poslovica, zakletvi i snova. Neke su paradirale pred carevima, živjele u palačama i zabavljale mase u areni. Životinje su u potpunosti prožimale drevni svijet – nisu imale isključivo utilitarnu i ekonomsku funkciju, već su igrale važnu ulogu u grčko-rimskoj religiji i kulturi, simbolici i umjetnosti.
I u antici, ljudi su uspostavili bliske odnose sa svojim životinjama. Filozofi su često raspravljali o prirodi životinja i ljudi – mnogi su vjerovali da je temeljna razlika u tome što su ljudi sposobni razumjeti, dok životinje nisu.
Grčki i rimski autori kao što su Plutarh, Elijan i Plinije Stariji pisali su o životinjama u djelima o etici, moralu i prirodnoj povijesti. Pisci proze i poezije, no i historičari kao što su Homer, Ezop (autor i danas slavnih basni), Herodot, Lukrecije, Opijan, Ovidije, Diodor Sikul i Dion Kasije često su se služili životinjama u svojim prispodobama kako bi ispričali priče i ilustrirali neka ljudska iskustva.
Najočitija i najdalekosežnija razlika između života u drevnom svijetu i današnjem, mehaniziranom i tehnološki razvijenom modernom dobu vidljiva je u neusporedivo važnijoj i opsežnijoj ulozi koju su u antici imale životinje svih vrsta. Jedva da je postojao neki aspekt ljudske djelatnosti, bilo da je riječ o proizvodnji, kretanju, ratovanju pa čak i dokolici, u kojima životinje nisu trebale sudjelovati.
Izložba Bestiarium Antiquum podržava djelovanje Udruge za dobrobit i zaštitu životinja LePas. LePas je nastao kao rezultat dugogodišnjeg aktivnog volontiranja na području spašavanja i zaštite životinja te okuplja malu grupu entuzijastičnih istomišljenika čija je glavna misija pomoći što većem broju napuštenih životinja te, na koncu, smanjiti njihov broj na području Republike Hrvatske. Osim za čuvalicama, udruga je, kao i sve druge volonterske udruge bez vlastitog izvora financiranja, uvijek u potrazi za donatorima, njihovim dobrim vilama, kako ih od milja i iz zahvalnosti zovu. Na izložbi Bestiarium Antiquum posjetitelji mogu pomoći rad udruge LePas donacijama.
Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu
Autorice izložbe i tekstova: Hana Ivezić, Jana Kopáčková (AMZ)
Partneri na izložbi: Muzej Mimara, Hrvatski prirodoslovni muzej, Druga perspektiva
Financijska potpora: Grad Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu