Na dan 19. ožujka u katoličkom je kalendaru blagdan svetog Josipa, zaručnika Bogorodice Marije. Sveti Josip najveću je popularnost stekao kao stalni pratilac Isusa u vrijeme njegovog djetinjstva i mladosti.
Prikazi su mu mnogo češći u scenama Svete Obitelji, među kojima je natalni ciklus, scene bijega u Egipat, kao i scene dvanaestgodišnejg Isusa u hramu. Rijetko se pojavljuje sam, kao i sam s djetetom Isusom na rukama, uglavnom na oltarima koji su mu posvećeni.
Sveti Josip ne pojavljuje se više u scenama nakon zgode sa dvanaestgodišnjem Isusom, iz čega je prihvaćena tradicija da je Josip nešto kasnije umro.
Kako njegova smrt nije spominjana u evanđeljima, smatra ga se zaštitnikom za mirnu smrt. Pored toga, Josip je zaštitnik radnika, zanatlija, tesara, kao i mnogih država, gradova i regija. Češke, Austrije, Štajerske, ali i Filipina, Meksika… također i Hrvatskog kraljevstva.
Na poticaj biskupa Martina Borkovića, Hrvatski sabor donosi 9. – 10. lipnja 1687. donosi zaključak: ‘Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.’ Ovaj je zaključak Sabora višekratno potvrđen i u 20. i 21. stoljeću.
Zdenko Balog