Većina svijeta naziva ga ‘decembar’, odnosno, inačicama i izvedenicama ovog jedinstvenog korijena. Hrvati, kao jedna od rijetkih naroda žilavo održavaju narodna imena ne samo prosinca, nego svih dvanaest mjeseci kalendara, mada su udomaćeni i sa internacionalnim imenima mjeseci. No, što znamo o mjesecu koji danas počinje, njegovom imenu (imenima), te položaju u kalendaru, kroz različite reforme i promjene kalendara?
Prosinac je kolokvijalno nazivna prvim mjesecom ‘klimatološke zime’, te prema tome zima zapravo počinje danas! Dvanaesti je mjesec u kalendaru, traje 31 dan, a etimologija imena nešto je nejasna. U starorimskom ‘Romulovom’ kalendaru, prosinac je deseti mjesec i traje 30 dana. Po tom kalendaru godina ima deset mjeseci i 304 dana, a decembar je opet posljednji. Od toga ime ‘decembar’ – ‘deseti’, jednako kao i ‘septembar’ – ‘sedmi’ itd. Kako se ‘Romulova godina’ drastično razlikuje od sunčane godine, veoma brzo, već za kralja Nume (8./7. stoljeće pne), dolazi do prve reforme.
Prosinac – Brevijar vojvode Berryja – 15. stoljeće
Umeću se dva mjeseca, ali ne na kraju, nego na početku kalendara, januar i februar. Tako je decembar i dalje ostao imenom deseti, ali položajem dvanaesti, kako je ostalo do danas. U latinskim se ispravama srednjeg i ranog novog vijeka rukopisno često ime prosinca ispisuje X-ber, od rimskog broja X = 10, a jednako tako i 7-ber, 8-ber, 9-ber. Ovo može zbuniti neiskusne paleografe, koji doslovno očitaju brojeve kao brojeve mjeseci.
Znatno je složenija etimologija slavenskog imena ‘prosinac’. Popularno je tumačenje kako ime dolazi od ‘prositi’, što se opet raznoliko tumači. Neki to izvode iz prosjaka koji zimi obilaze kuće moleći za konak i hranu da prežive zimu, drugi izvode iz molitvi (prošnji) koje se za Adventa upućuju u većem broju, a neki opet od ptičica, koje oblijeću kuće u traženju ostataka hrane. Ima i drugačijeg tumačenja koja nemaju veze s prošnjom.
Prosinac i Siječanj – Radovanov portal – 13. stoljeće
No, blago slavenskih jezika poznaje još neke nazive za mjesece, u čemu opet prednjači hrvatski jezika sa svojim brojnim narječjima. Prosinac se zna nazivati još i ‘velikobožićnjak’, prema etimologiji blagdana. Tu ćemo naći ‘jurjevšćak’ (travanj), ‘velikomešnjak’ (kolovoz) i slično. Nevezano na blagdane, opet s malo nejasnom etimologijom, prosinac se ponekad naziva i ‘gruden’.
Na različitim kalendarskim prikazima, prosinac se, kao i ostali mjeseci, prikazuje kroz karakteristične aktivnosti, pretežito lov. Također mjeseci se često i rado prikazuju kroz odgovarajuće horoskopske znakove. Prosinac pokrivaju Strijelac i Kozorog, što je lijepo vidljivo na Časoslovu vojvode Berryja. Zanimljiv je i kalendar na Radovanovom portalu u Trogiru, no ostao je nedovršen, te prepoznajemo samo zimske mjesece, prosinac i siječanj, te veljaču.
Zdenko Balog