Osam godina nakon što je u povijesnom dokumentu upozorio na razorne posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, papa Franjo u srijedu će objaviti nastavak u kojem će analizirati situaciju i iznijeti ideje za djelovanje.

Kratak nastavak enciklike „Laudato si” (Hvaljen budi) iz 2005. bit će objavljen nekoliko tjedana prije novog kruga UN-ovih pregovora o klimi u Dubaiju, u svjetlu upozorenja stručnjaka da je svijet opasno skrenuo s puta kad je riječ o smanjenju emisija CO2.

Novi dokument, „Laudate Deum” (Slava Bogu), bit će „osvrt na ono što se dogodilo i što treba činiti”, rekao je papa Franjo (86) prošli mjesec.

Originalni dokument, koji je imao gotovo 200 stranica, nije bio namijenjen samo katolicima nego svima. Bio je poziv na globalnu solidarnost i zajedničko djelovanje u svrhu zaštite „našeg zajedničkog doma”.

Utemeljen na znanstvenim istraživanjima klime, u njemu jasno piše da je čovječanstvo odgovorno za globalno zagrijavanje i upozorava se da su brz ritam promjena i degradacije doveli svijet do „točke pucanja”.

Ali sadrži i snažnu moralnu poruku jer Papa krivi konzumerizam, individualizam i težnju za gospodarskim rastom za „cijeđenje planeta”.

Papa također ističe da bogate zemlje moraju prihvatiti da su najodgovornije za klimatsku krizu i da moraju pomoći siromašnijim zemljama koje najviše pate.

Dokument je potaknuto globalnu raspravu bez presedana za jedan religijski tekst, uključujući komentare u znanstvenim časopisima.

Nekoliko mjeseci poslije postignut je napredak na UN-ovim pregovorima o klimi u Parizu na kojima je, po stručnjacima, Vatikan odigrao značajnu ulogu iza kulisa.

Gotovo svaka nacija na Zemlji obvezala se ograničiti zagrijavanje na „dosta ispod” dva stupnja Celzijevih u odnosu prema predindustrijskoj razini.

No UN je prošli mjesec upozorio da svijet nije na putu da ispuni te ciljeve i 2023. će po prognozama biti najtoplija u povijesti.

„Vrijeme je da zajedno radimo na tome da zaustavimo ekološku katastrofu prije nego bude prekasno”, rekao je papa prošli mjesec u video obraćanju Općoj skupštini UN-a.

Slabiji moralni autoritet

Novi tekst trebao bi biti puno kraći od teksta iz 2015., u formatu apostolske pobudnice, a ne enciklike, koji ima manju težinu u Crkvi.

Profesor Ottmar Edenhofer, čelnik Instituta za istraživanje klime iz Potsdama i savjetnik za „Laudato si”, rekao je da vjerojatno neće imati jednak utjecaj.

Original je bio prijelomnica, rekao je, prometnuvši klimatske promjene u jednu od stvarnih tema u Crkvi, ali i izazvavši raspravu u znanstvenoj zajednici i pokazavši kako znanost i religija mogu surađivati.

No dok je papa Franjo od tada klimatske promjene učinio jednom od ključnih tema svojeg pontifikata, Edenhofer je rekao da njegov utjecaj više nije što je bio.

„Moralni autoritet Katoličke Crkve značajno se smanjio u zadnjih osam godina, a jedan od razloga je kriza zbog spolnog zlostavljanja”, rekao je.

Godine 2015., papa Franjo je bio na čelu Crkve samo dvije godine i „percipiralo ga se kao jednog od velikih moralnih lidera, među najvažnijima u svijetu”.

Danas je, međutim, „svijet u krizi, Crkva je u krizi, i mislim da to neće imati usporediv utjecaj”, rekao je Edenhofer.

Motivacija

Utjecaj djela „Laudato si” ipak se i dalje osjeća, kroz istoimenu globalnu zajednicu za razmjenu ideja za djelovanje, a Vatikan je i osnovao platformu koja nudi smjernice o tome što je može poduzeti.

Na petu godišnjicu enciklike, 2020., Vatikan je pozvao katolike da ne ulažu u industriju fosilnih goriva, što je, navodno, dovelo do konkretnih akcija, premda je to teško potvrditi.

Vatikan je također obećao smanjiti svoje neto emisije ugljika na nulu do 2050. premda je njegov doprinos globalnim emisijama ionako vrlo malen.

Nastavlja isto tako surađivati sa znanstvenicima.

Ranije ove godine, ugledni švedski institut za okoliš (SEI) zajedno s Vatikanom objavio je knjižicu sažetih objašnjenja hitnih pitanja kako bi se motiviralo ljude na djelovanje.

„Sada je potrebno djelovanje na osobnoj i kolektivnoj razini kako bi se riješilo trostruku planetarnu krizu s kojom smo suočeni – klimatske promjene, zagađenje i gubitak bioraznolikosti”, rekla je voditeljica projekta SEI-ja Molly Burd.

„Religijski lideri, kao svi politički lideri, mogu imati ulogu u utjecaju na ponašanje u zajednicama koje vode.”