Pred nama su sve hladniji, tmurniji i kišovitiji dani, a iz Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci javljaju da su stigle nove knjige te da je idelano vrijeme za čitanje. Pogledajte o kojim se naslovima radi.
ZDRAVI MOZAK DANAS ZA SUTRA / Vida Demarini; lustracije Ivan Šarić. – Zagreb: Medicinska naklada, 2017.
Življenje je jedini užitak koji se ne može kupiti! Produljiti mladost, živjeti što dulje, bez bolesti i poteškoća, upoznati nove naraštaje, nove običaje – najveće su žudnje čovjeka.
Danas, zahvaljujući napretku medicine, doživjeti stotu više nije znanstvena fantastika, a kvaliteta doživljenih godina važnija je od njihova broja.
U knjizi akademkinje Vide Demarin „Zdrav mozak danas – za sutra“ iznesena su najnovija saznanja o promjenama koje se tijekom života zbivaju na krvnim žilama koje opskrbljuju mozak kao i o radu samog mozga. Navode se mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju u sprječavanju i usporavanju tih promjena. Nikome nije cilj samo živjeti što dulje, već što bolje.
Ovom smo knjigom pokušali odgovoriti na pitanje kako živjeti dulje, zdravije i sretnije. Ključevi su u našim rukama …
***
Akademkinja Vida Demarin diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirala je neuropsihijatriju u KB Sestre Milosrdnice, te je stekla naziv primarius. Magistarski rad obranila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se u vodećim svjetskim klinikama, Hopital de la Salpetriere u Parizu, Guy’s Teaching Hospital u Londonu, Kantonspittal u Baselu i dr. Znanstveni je savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu.
NESPORAZUM / Muris Pirić. – Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2017.
Pisan u maniru detektivske priče, Nesporazum je roman potrage, obiteljsko-prognaničke tematike, što bi trebalo shvatiti vrlo uvjetno. Naime, obiteljski je u mjeri u kojoj govori o razaranjima obitelji i pokušajima njihovih konsolidacija, a prognanički je na također atipičan način: u ratno doba protagonist romana Ramiz se već nalazio u inozemstvu, pa mu je ratom prije bilo onemogućeno dalje školovanje i planirani povratak.
Muris Pirić je ovim romanom ponudio opsežan uvid u psihologiju i refleksiju suvremenog intelektualca-bipatrida, osobe koja se po svojim svjetonazorima vrlo dobro uklapa u novu sredinu, ali koja se zbog svog podrijetla, porodične tradicije i davno stečenih navika istodobno vrlo razlikuje od nje. Razapetost između svih tih svjetova, uz Ramizovu prirođenu neodlučnost i povremenu plahost, neizbježno ga vodi u složenu dramu.
Citat iz knjige:
Po izlasku, dao se u potragu za knjigama. Nije imao previše vremena: subota je, kasno popodne i prodavnice se polako zatvaraju. Žurno je prošao Ferhadijom i Titovom do Robne kuće pa onda, paralelno, nazad do Hotela Evrope. Izlozi su ga razočarali. U njima je potpunu prevlast imala vjerska literaturo. Isključivo islamska. Poneki kuhar, novija istoriografija, knjige o Sarajevu za strane turiste koji navrate na pola dana poslije posjete Međugorju, kako postati uspješan u ovome ili onome…
Muris Pirić (Tuzla, 1958) pohađao je gimnaziju i diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli. Od 1992 nastanjen je u Nizozemskoj.
TIHO RUŠENJE / Ivica Prtenjača. – Zagreb; Sarajevo; Beograd: V.B.Z., 2017.
U “Tihom rušenju” Ivica Prtenjača ponovo se uspinje na ‘brdo’, ali ovaj put ono se nalazi u Haulikovoj ulici, u jednom oronulom zagrebačkom stanu. Glavni junak, soboslikar s diplomom profesora književnosti, sa svojim pomoćnikom treba učiniti ono što i inače radi – oljuštiti sve sa zidova i ponovo ofarbati. Čini se kao ugodan, prilično usamljen rutinski posao, daleko od nametljivih ljudi, baš onako kako najviše voli. Ali, čovjek koji ih je angažirao, i njegova životna priča, promijenit će živote svih likova u romanu.
Tijekom rušenja i renoviranja događa se isto što i tijekom života na brdu u prošlom, nagrađenom Prtenjačinu romanu – odmak, kontempliranje i preslagivanje života. Ali pisac je ovaj put, usprkos tragičnim događajima o kojima čitamo, optimističniji, a njegovi junaci čine se spremniji za nastavak života.
“Tiho rušenje” može se čitati i kao svojevrstan nastavak “Brda”, ne po principu što je bilo dalje, jer likovi su novi, nego kao sljedeća pjesma u pjesničkom ciklusu, u kojem sve tekstove povezuju dominantni motivi i teme. “Tiho rušenje”, naravno, nije pjesma, nego velik roman u kojem ima puno poezije. S jedne strane filigranski precizne rečenice, a s druge začudne metafore spuštaju nas u ono što je proznom iskazu obično nedohvatljivo, i jamče čitateljski užitak koji u ovoj zemlji, na taj način, može pružiti samo Ivica Prtenjača.
***
Ivica Prtenjača rođen je 1969. godine u Rijeci, gdje je studirao kroatistiku na Pedagoškom fakultetu.
Pojedine pjesme ili ciklusi prevedeni su mu na desetak stranih jezika.
Sudjelovao na dvadestak europskih poetskih festivala i susreta kao pozvani hrvatski predstavnik. Uvršten u nekoliko antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, a živi i radi u Zagrebu.
Od nagrada spomenimo: nagrada 25. Salona mladih za književnost 1998. Zagreb, nagrada za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina, Kvirinovi susreti, Sisak, 2001., nagrada Kiklop za pjesničku knjigu godine 2006., Pula i nagrada “Dobriša Cesarić” za još neobjavljeni pjesnički rukopis, Požega 2009.
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr