Petrov, Grmoja i Troskot održali su u srijedu konferenciju za novinare kako bi upozorili da je pitanje ovrha još uvijek jedno od ključnih pitanja u Hrvatskoj te najavili da će mostovci, ako dobiju povjerenje građana na izborima, ići u smjeru potpuno novog koncepta Ovršnog zakona.
“Zalagat ćemo se za novi zakon koji će stvarno pomoći ovršenicima”, poručio je Petrov, podsjetivši da je u Hrvatskoj još uvijek blokirano 240 tisuća građana, a novi Ovršni zakon još nije donesen jer je “zapeo” u trećem čitanju.
Grmoja je najavio da će Most novim Ovršnim zakonom ukinuti javnobilježničke ovrhe i ovrhe vratiti na sudove, istaknuvši da su u sadašnjoj praksi ovrha prepuštene privatnom sektoru, a ovršenici plaćaju troškove postupka koji su i deset puta veći od glavnice duga.
Uspostavom centraliziranog digitaliziranog sustava vjerovnici, poput komunalnih društava, direktno bi podnosili svoje prijedloge o dugu, bez potrebe za odvjetnicima i javnim bilježnicima.
“Iskustva drugih zemalja pokazuju da se na taj način operativno može voditi postupak i da nam za to nije potrebna cijela vojska ljudi i javni bilježnici. Potrebna je samo nekolicina sudskih referenata i sudaca koji sve kontroliraju i donose odluke, o čemu svjedoči primjer Estonije, gdje svega 30-ak referenata i četiri suca vode cijeli sustav ovrha”, rekao je Grmoja te istaknuo kako se u Hrvatskoj više ne smije događati da ovršni zakon pogoduje raznim špekulantima i mešetarima koji zarađuju na rasprodaji nekretnina ovršenika.
Zvonimir Troskot pojasnio je koncept Mosta po kojemu bi se prvo plaćala sama glavnica, a tek nakon toga kamata i ostali administrativni troškovi.
“Postavili bismo određeni prag iznad kojeg naplata zateznih kamata više ne bi bila moguća, a zabranila bi se ovrha za bagatelne troškove ispod 20 tisuća kuna”, istaknuo je Troskot. (Hina)