Piše: dr. sc. Zdenko Balog
Kada se u selu Podgajcu nedaleko Križevaca 18. svibnja 1706., u obitelji Stjepana Lugomera i Anastazije Jakopović rodila još jedna kćerkica, niti najluđa vračara, ako bi ju roditelji zvali, ne bi mogla predvidjeti da će ova djevojčica jednog dana biti posebna gošća na dvoru carice i kraljice u Beču, da će provoditi dane u razgovorima sa najučenijom glavom ovog dijela Europe, Gerardom Van Swietenom i da će ju pratiti posebna Kraljičina zaštita. Pa ipak, sve je to sudbina namijenila malenoj Magdaleni. No prije sjajnog Schönbruna, Magdalena će morati proći mnogo teških dana.
Udala se tek 1727., u dobi od 21 godine, za Franju Heruca, iz susjednog sela Heruca. U braku rodilo se najmanje šestero djece, no nedostatnost matičnih knjiga dozvoljava nam tek da sigurno potvrdimo da je Barbara doživjela zrele godine i osnovala obitelj. Nitko danas ne bi niti znao za Magdu i njenu skromnu obitelj, da se žena nije, pored gospodarstva, bavila polulegalnim poslom travarenja i spravljanja lijekova. Ali i napitaka za sreću / nesreću, urocima i slično. Naprasne čudi, surova i sklona fizičkim obračunima, Magda se zamjerila susjedima, i na kraju u zrelim godinama optužena za čarobnjaštvo, ugovor s đavolom, herezu, jednom riječju, pala je pod optužbu da je vještica. Nećemo ponovo ulaziti u detalje procesa koji smo višekratno i na ovom mjestu obrađivali.
Pored vlastite naprasne ćudi i pored oholosti i običaja da se hvasta svojim moćima i prijeti susjedima, Magda je donekle i žrtva nepovoljnih okolnosti u kojima je živjela. 40-ih i 50-ih vještičji su procesi u Hrvatskoj na novom vrhuncu, unatoč sve glasnijim pozivima na oprez i odbacivanje praznovjerja. U Križevcima i ovom dijelu Hrvatske traje nezadovoljstvo koje kulminira seljačkim i krajišničkim bunama 1755., s kojima se nesposobna gradska vlast loše nosi.
Pošasti i elementarne nepogode zaredale su poput biblijskih zala egipatskih: 1754. izmijenjuju se suše i poplave, te konačno najezda gusjenica, 1755., seljački nemiri i banska odmazda upotpunjeni su pošasti stoke koja desetkuje blago, 1756. neki od mnogobrojnih potresa po Europi osjete se i u ovim krajevima, a godina završava žestokom i dugotrajnom zimom, koja je smrznula i Jadransko more. Naravno da su lovci na vještice bili na posebnom oprezu.
Magda ipak nije završila na lomači koja se za nju već ložila: formalnost koja je tražila potvrdu smrtne kazne od dvorske kancelarije i znatiželja Marije Terezije da upozna pravu ‘hrvatsku vješticu’, dovode je u Beč. Istraga je povjerena Kraljičinom savjetniku Van Swietenu, a iz njegovog proučavanja sudskih spisa i dugih razgovora s optuženom, nastao je poduži izvještaj, koji nam je srećom sačuvan i koji je najvažniji izvor za proučavanje afere. Nikakvi, naime, sudski spisi nisu pronađeni, možda zato što su, zajedno sa Magdom putovali u Beč, pa su se zagubili u opsežnim dvorskim arhivima.
Čak i ovako ukratko ispričana, priča o podgaječkoj pučanki Magdi zvuči kao roman. Stoga nije ni čudo da je maštovita novinarka i žestoka feministkinja Marija Jurić Zagorka, slučaj uzela kao osnovu za najpopularniji povijesni roman hrvatske književnosti, ‘Gričku vješticu’. Slobodom autora, Zagorka pučanku pretvara u velikašicu, Križevce u Kraljevski Gradec, te rasterećuje Magdu / Neru od muža i djece, kako bi stvorila prostor za ljubavni zaplet sa Sinišom, štoviše i za ljubavni trokut sa samom Marijom Terezijom!
Romanopiscu, koji nam otvoreno predlaže fikciju za naše bjegove iz mučne svakodnevice ne zamjera se kada na ovaj način koristi određene stvarne događaje i osobe. No mnogo je ozbiljnija inicijativa koja je objavljena 20. veljače 2018. u Večernjem listu, da se stvarna križevačka vještica sa svojim imenom i prezimenom i povijesnim okvirom proglasi ‘posljednjom zagrebačkom vješticom’.
Tako neka ‘ozbiljna’ ekipa koja uključuje imena poput Vinka Grubišića te Slobodana Prosperova Novaka, piše kako je ‘Herucina Magda Logomer, posljednja zagrebačka vještica, jedna od stvarnih žena koje su inspirirale Zagorku…’. Navodno su ‘prošli kroz svaki detalj dokumenata koje su pronašli po arhivima …’, ali im je promakla matična knjiga križevačke župe, koja dokumentira sve detalje života Magde Lugomer od rođenja.
Uz današnji rođendan posljednje suđene ‘vještice’ u Hrvatskoj, Križevčanke Magdalene Magde Lugomer, podsjećamo da se kulturološke krađe ne događaju samo među državama i među narodima …