Irci potječu s BliskoAnaliza genetskog materijala ostatka četiriju tijela u Irskoj iz kamenog i brončanog doba otkriva da je irsko stanovništvo izvorno stiglo s Bliskog istoka, a u drugom valu i iz istočne Europe.
Skupina znanstvenika s Trinity koledža u Dublinu i s Kraljevskog sveučilišta u Belfastu analizirala je DNK žene pokopane prije 5000 godina u blizini Belfasta i trojice muškaraca pokopanih prije tri do četiri tisuće godina na otoku Rathlinu pokraj sjeverne irske obale.
Pokazalo se da su određeni genetski markeri zajednički tim ljudima iz kamenog i brončanog doba, modernoj irskoj populaciji i stanovništvu Bliskog istoka i istočne Europe.
Rezultati sugeriraju da je postojao val migranata s područja plodnog polumjeseca biblijskih zemalja koji su se nastanili i pomiješali s lokalnim stanovništvom na otoku. Pretpostavlja se da su sa sobom donijeli poljoprivredno oruđe i keramiku, ali i crnu kosu i smeđe oči.
“Žena iz neolitika ima genom koji je dominantan na Bliskom istoku”, kaže se u istraživanju. “Imala je nekog lovačko-sakupljačkog iskustva, ali je pripadala većoj skupini što sugerira značajan priljev ranih poljoprivrednika na otok”, dodaje se.
Zatim je u brončanom dobu došlo do drugog vala migracije s područja Pontsko-kaspijske stepe, nizine koja se proteže od Moldavije do Kazahstana, koja je sa sobom donijela krvni poremećaj, genetsku hemokromatozu koja je u Irskoj toliko uobičajena da se naziva keltskom bolesti. Njihov doprinos bilo je i rudarsko oruđe i plave oči.
Znanstvenici sugeriraju da je njihov indoeuropski jezik postao temelj irskog i drugih keltskih jezika.
“Te spoznaje zajedno sugeriraju stvaranje ključnih značajki irskog genoma prije 4000 godina”, smatraju znanstvenici.
(Hina)
fah
