Monografija posvećena akademiku i arhitektu Branku Kinclu, koja donosi pregled gotovo pola stoljeća njegova arhitektonskog, urbanističkog i znanstvenog djelovanja u Zagrebu i Hrvatskoj, predstavljena je u četvrtak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Kinclov se opus smatra jednim od najsloženijih prinosa suvremenoj hrvatskoj arhitekturi – proteklih je pedeset godina podjednako kreativno razmišljao kao urbanist i arhitekt, projektant svjestan povijesnog tkiva grada, senzibilni konzervator, ali i profesor s relevantnim teorijskim i znanstvenim radovima.
“Arhitektura je kontinuirano razmišljanje o prostoru gdje ljudi žive”, kazao je akademik Kincl u osvrtu na svoj rad, istaknuvši da su za uspjeh arhitekta također nužni i jaka disciplina i upornost u realizaciji svojih vizija.
Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja je objavila to opsežno izdanje, nazvao je Kincla najzagrebačkijim arhitektom. “Uspio je spojiti Viktora Kovačića i Dragu Iblera, romantizam i avangardu te u svojim djelima pogoditi zagrebački duh”, kazao je akademik Kusić, istaknuvši među najznačajnijim Kinclovim djelima uz brojne stambene zgrade novi terminal Zračne luke “Franjo Tuđman” kojeg je osmislio zajedno s akademikom Velimirom Neidhardtom i Jurom Radićem.
Podsjetio je i na njegov nastavnički rad na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je kao jedan od prvih arhitekata uveo projektiranje na računalu.
Monografiju od 520 stranica uredila je upraviteljica Kabineta grafike HAZU Slavica Marković, a u njenoj izradi sudjelovali su arhitekti Zlatko Karač, Alen Žunić i Toni Bešlić te povjesničarke umjetnosti Iva Koerbler i Hela Vukadin-Doronjga.
Zlatko Karač podsjetio je na nekoliko faza Kinclova djelovanja, od vremena kada je početkom sedamdesetih kao mladi arhitekt sudjelovao u izradi Generalnog urbanističkog plana Zagreba te projektirao stambene zgrade i javne objekte, među kojima i one u Petrovoj ulici, Ulici Republike Austrije, na Kvaternikovom trgu i Klaki, Dom zdravlja centar u Runjaninovoj ulici, rekonstruirani dvorac Kulmer, a izvan Zagreba tvornica duhana u Kanfanaru.
Karač je izdvojio i Kinclova nerealizirana djela, posebno stadion na Kajzerici i Arenu čiji projekt je, kako je kazao, imao potencijal remek-djela kasne moderne, te studiju posvećenu gradnji Sjeverne tangente kojom bi se rasteretio promet u Zagrebu na području od Zaprešića do Sesveta.
Akademik Mladen Obad Šćitaroci je rekao kako je monografija osvojila u New Yorku svjetsku nagradu Award of excellence, Typography competition za 2017. godinu.
(Hina)
fah