Knjiga “Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj”, predstavljena u srijedu u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, jedan je od najvažnijih projekata u povijesti te institucije koji, kako je rečeno na predstavljanju, označuje novi početak ozbiljnog i kontinuiranog rada na zaštiti hrvatskih prirodnih bogatstava i kulturno-umjetničkih dobara od nacionalnog interesa.
Knjigu je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, a o njoj je uvodno govorio predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Istaknuo je kako je riječ o projektu kojim se “pogodilo u sridu”.
“Napravili smo popis prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa koji do sada nije nikad bio napravljen i time smo se uključili u projekt razvoja Hrvatske. Akademija je time potvrdila da nije samo glas društva, nego da ima inicijativu i ta Akademijina uloga prepoznata je u posljednjih nekoliko godina”, kazao je Kusić.
Podsjetio je da je u ožujku 2013. Predsjedništvo HAZU-a donijelo odluku o izradi studije koja će obuhvatiti prirodna bogatstva i kulturno-umjetnička dobra od nacionalnog interesa te njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje.
U tu svrhu osnovan je Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU-a za čijeg predsjednika je izabran potpredsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, a za potpredsjednika Mirko Zelić. Članovi Odbora su akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Alica Wertheimer-Baletić i Leo Klasinc, te Božo Skoko.
“U društvu nam nedostaje kontinuitet i ta je edicija novi početak jednog ozbiljnog i kontinuiranog rada koji će rezultirati napretkom u društvu”, poručio je Kusić.
Studija, u čijoj je izradi sudjelovalo 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, sadrži opsežan popis i analizu prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa te prijedloge za njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje. Izdavanje su pomogli Zaklada HAZU-a i Grad Zagreb.
Akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da su prirodna i kulturna bogatstva Ustavom RH definirana kao neizrecive vrijednosti koje treba dugoročno štititi i unapređivati, pa je ta knjiga “temelj svakog budućeg promišljanja budućnosti i razvoja Hrvatske”.
“Ustavom se navodi da more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja imaju osobitu zaštitu države. Ona ima dužnost poticati i pomagati razvitak znanosti, kulture i umjetnosti te štititi znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote”, kazao je Neidhardt.
Najavio je da će 2017. biti objavljena i knjiga s popisom hrvatskih kulturnih dobara koja će obuhvatiti prirodne krajobraze, kulturne krajolike, kulturno-povijesne svete krajolike, arheologiju, ruralne etnološke cjeline, urbane kulturne cjeline i spomenike svjetske baštine, prirodne kulturne itinerere, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, hrvatski jezik, stanovništvo, kao i odgoj, naobrazbu, znanost, umjetnost te etičke i bioetičke vrijednosti.
“S tako objedinjenim i predstavljenim korpusom znanja o vrijednostima postojećih hrvatskih potencijala bit će vjerodostojniji svaki oblik razmišljanja, rasuđivanja i odlučivanja o pravcima budućnosti kako hrvatskoga prostora, tako i društveno-kulturnih te gospodarskih konstelacija u Hrvatskoj”, poručio je Neidhardt.
Urednik knjige Mirko Zelić napomenuo je da je ona, kroz sedam poglavlja, obuhvaća sljedeća područja: energente, odnosno primarnu energiju, pitke i površinske vode, metalne i nemetalne sirovine, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te ekonomiku, odnosno racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.
Predstavljanje su svojom nazočnošću uveličali i ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Andrija Mikulić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, i brojni drugi predstavnici javnog života.
(Hina)
fah