Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić gostujući večeras u RTL Direktu pojasnio je mjere koje će se odvijati u narednim mjesecima.

-Rashodna strana proračuna će izvršavati samo ono što je nužno. Zdravstvo je prioritet prije svega, ali i umirovljenici i socijalna skrb. Mirovine nisu upitne.

Danas smo krenuli s poreznim mjerama, od jutros kad smo najavili na tiskovnoj konferenciji primili smo 2000 zahtjeva i 200-injak pitanja i će ćemo odgovarati putem sučelja koronavirus.

Dok će se isplaćivati plaće i koristi se mjera od 3250 kuna. Ima prostora ukoliko je uzeo od HAMAG-a ili HABOR-a dodatna sredstva da svojim zaposlenicima isplati punu plaću. Sav porezni teret i JOPPD obrazac knjiži i zadužuje za tri mjeseca.

Krajem  mjeseca dolazi na naplatu obračun poreza na dobit od prošle godine i to ulazi u odgodni efekt. TZ, HGK, sve dolazi u odgodni efekt na 3 plus 3 mjeseca.

Kad to istekne nije nam namjera skočiti na tog poreznog obveznika, već će se davati mogućnost i beskamatne obročne otplate – rekao je Marić i dodao kako država ima oko 19 milijardi eura državnih pričuva i kako u bankarskom sustavu ima rezervi.

-Nećemo stati s kapitalnim investicijama koje su pred završetkom, nećemo sad sve upropastiti – poručio je Marić.

Poreznici su za mjeru odgode plaćanja poreza u prvom danu zaprimili oko 2.000 prijava, a za mjeru financiranja minimalne plaće Ministarstvu rada i mirovinskog sustava do sada se prijavilo oko 14.000 poduzetnika za 71.000 radnika, podaci su koje je u utorak navečer iznio ministar financija Zdravko Marić.

Za mjeru financiranja minimalne plaće, prema najnovijim podacima ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, do sada se javilo oko 14.000 poduzetnika za 71.000 radnika, istaknuo je Marić gostujući u “Temi dana” HRT-a.

“Prve isplate idu već od četvrtka, dogovorili smo da svaki dan za idući dan dolaze zahtjevi u Državnu riznicu. Ta sredstva, kada smo planirali proračun, nismo osigurali, ali svih tih četiri, danas već govorimo o pet milijardi kuna, a mislim da bi moglo biti i više od toga u ova tri mjeseca, mi ćemo osigurati”, poručio je ministar financija.

Među Vladinim mjerama pomoći gospodarstvu je i mjera financiranje stopostotnih troškova neto minimalne plaće po zaposlenom. Trajanje mjere je tri mjeseca, od 1. ožujka do 31. svibnja, a iznos potpore iznosi 3.250 kuna po zaposleniku.

S obzirom da su danas na snagu stupile i dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, poduzetnici su počeli podnositi i zahtjeve za beskamatnom odgodom plaćanja pojedinih javnih davanja.

“Danas, u ovom trenutku, nakon što smo objavili tu mjeru već smo dobitli 2.000 zahtjeva za mogućnosti odgode plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa. Po novome, uveli smo i mogućnost vezano za PDV, ali samo za one koji su na obračunskom principu do 7,5 milijuna kuna”, rekao je Marić, podsjećajući da je osnovni kriterij za tu mjeru pad prihoda ili pad budućih prihoda na godišnjoj razini.

Najavio je da će poreznici raditi u najkraćem mogućem roku. Porezna uprava će raditi maksimalnim kapacitetom, izbjegavati svako dodatno administriranje, maksimalno biti na usluzi poreznim obveznicima, poručio je Marić.

Napomenuo je kako poduzetnici zahtjeve za mjeru odgode plaćanja poreznih obveza mogu podnijeti putem ePorezne, elektronskom poštom ili telefonom, a zagovara ePoreznu.

Upitan zašto se nije išlo na otpis tih obveza, ministar financija je ponovio kako poduzetnici sljedeća tri mjeseca ne moraju plaćati obveze, a što će se događati poslije toga, idućih tjedana i mjeseci o tome će se razgovarati.

Svi očekujemo da će ovo biti jako veliki udar na naše gospodarstvo. Sukladno tim saznanjima, a uzimajući u obzir i da je nepoznanica koliko će to trajati u zdravstvenom, a onda i gospodarskom pogledu, mi ćemo određene mjere prilagođavati i uvoditi nove, rekao je Marić.

Ministar financija je istaknuo i kako će novi izvor likvidnosti za mikro poduzetnike biti krediti HAMAG BICRO-a do 25 tisuća eura, za male, srednje i velike tu je HBOR samostalno, ali i u kombinaciji s komercijalnim bankama odnosno radi se i na shemi da banke prolongiraju, uvedu moratorij na otplate određenih kreditnih obveze i poduzetnicima i građanima.

Uz reprogram obveza, radimo i na kreditnim linijama za likvidnost, rekao je Marić, dodajući kako je ideja i da se pokuša dobiti što više EU sredstava i europskih shema, kako bi sredstva HBOR-a i banaka bila što povoljnija.

prigorski.hr/Hina