djecji svijet

USPJEŠNA KRIŽEVAČKA OBRTNICA Martina Marenčić – Lukinović – vlasnica simpatične trgovine “Dječji svijet”

Da je obrtnik biti lako, obrtnik bi bio svak’o! Upravo s ovom rečenicom složila bi se većina obrtnika Koprivničko-križevačke županije, a i cijele Hrvatske.

“Nemoj sad otvarati posao, nisu dobra vremena”, “Svaka čast na hrabrosti, tržišta nema, ljudi nemaju novaca”…. Možda se ovakvih “dobronamjernih” savjeta naslušala i naša sugovornica.

Ako i je, sigurno je da je nisu spriječili da krene u vlastiti biznis nakon završene krojačke škole i majstorskog ispita. Stoga, u moru negativizma (upravo zbog vremena u kojima nažalost živimo) idemo kormilo okrenuti prema pozitivnim i uspješnim mladim križevačkim obrtnicima.

Ona je Martina Marenčić – Lukinović. Vlasnica je simpatične trgovine “Dječji svijet”.

Martina, za početak nam recite koja je točno vaša djelatnost? Što sve kreirate – šivate?

U ponudi imamo odjeću za djecu od 0 do 14 godina. Dio robe u prodaji je iz nabave od hrvatskh proizvođača s kojima kompenziramo, jer mi šivamo posteljine, švedske pelene, krsne haljinice..

Što su to točno švedske pelene?

To su pelene kojima se povijaju djeca stara do mjesec dana, u svrhu širokog povijanja. Koristimo ih do prve bebine kontrole kukova. Mislim da ih jedini u gradu i prodajemo. Pelene se mogu duže vrijeme koristiti u različite svrhe, stoga mogu reći da su u konačnici i multifunkcionalne.

Spomenuli ste krsne haljinice, tj.robicu iz vašeg krsnog programa. Što se sve nalazi u krsnom programu?

Dijete jednom u životu ima krštenje, i roditelji jako paze da sve bude kako treba. Prije svega da ono što kupuju bude kvalitetno. Što se krsnih kompleta tiče, onaj za djevojčice sadrži haljinicu za krštenje, a onaj za dječake hlačice, mašnu,košuljicu,prsluk..Dakle, svečana odjeća. Komplet sadrži i svijeću s djetetovim imenom i krsnu košuljicu koja se daje župniku. Sve se može kupiti kod nas.

Šivanje kompleta za krštenje.. oduzima li vam puno vremena?

Da, moram priznati da nam oduzima dosta vremena, ipak je tu puno sitnih detalja kojima se treba posvetiti. Nas je troje zaposlenih i ne možemo na dan sašiti više od 7 kompleta. Moram napomenuti da su naše haljinice i odijelca unikatni proizvodi, i nikad ne izlaze u serijama od stotinu komada. Šijemo do nekih 10 komada i modeli se stalno mijenjaju. Znači mi svako proljeće,jesen,zimu,imamo nove modele za svoje kupce.

Martina, na vama se jednostavno vidi i osjeti da volite raditi svoj posao..

Da, dobro ste primjetili.Volim ga raditi. Kad ga radim, sretna sam i zadovoljna. Uvijek sam nekako htjela šivati robicu za djecu jer me to jednostavno ispunjava. Ipak sam završila školu za krojačicu i 4. stupanj za majstora krojača. Otvoriti svoj posao bio je logičan slijed događanja.

Jesmo li u deficitu s krojačima i krojačicama? Što vi mislite?

Da, definitvno mislim da smo u deficitu. Zadnjih godina škola ne upisuje, mislim upisuje, ali po 5-6 učenika završava godišnje, i jednostavno mislim da je to premalo. Neki se odsele, neki se ožene/udaju i rode.

Ako poslije škole ne nastaviš odmah raditi, onda kasnije jednostavno većinu stvari ne možeš poloviti i ne možeš se vratiti u tu struku.

Spomenuli ste da se neki odsele. Znamo itekako dobro da se dosta mladih ljudi seli van Hrvatske u potrazi za boljim uvjetima i životom. Jeste li u nekom trenutku bila jedna od njih? Jeste li ikad pomislili: Dosta mi je, ne mogu više, idem tamo gdje me više cijene?

Ne, nisam. Zadovoljni smo s poslom, imamo već razvijeno tržište. Naime, mi radimo veleprodaju, surađujemo sa oko 40-ak trgovina, jedna od njih je i KTC. Ima nas po cijeloj Hrvatskoj. Rijeka, Požega, Kutina.. Kratko rečeno, našli smo se u ovom poslu i ne razmišljamo o ničem drugom.

Znate li koliko je rijetko danas čuti ovako pozitivne poslovne priče? Većinom se obrtnici žale. Što mislite, što je problem?

Pa ne znam, možda je problem što se bave samo čisto sa trgovinom, to mislim da ne ide. Onaj tko ima svoju proizvodnju i bavi se veleprodajom, mislim da ima bolje šanse na tržištu. Moraš se boriti da si pronađeš tržište. Jednostavno druge nema. To je tak. Prošla su ta vremena gdje jednostavno čekaš da ti netko sam od sebe uđe u trgovinu. Ulažeš u marketing. U internet trgovinu. Facebook. Jednostavno moraš koristiti sve kanale i platforme 21.stoljeća.

Martina, evo za kraj, što biste poručili mladim osobama koji su završili školu za krojača/icu i koji se nećkaju oko otvaranja vlastitog posla?

Nema tu čarobnog štapića. Treba se boriti i ne odustati. U bilo kojem poslu i zanimanju, to je jednostavno tako. Ima uspona i padova i treba preko toga preći i nastaviti dalje. U životu se događa svašta. Ne smije vas ništa pokolebati i zaustaviti.

Problem kod današnje mladeži je taj što bi svi na gotovo. Kad dođu na prvi posao, misle da je grozno, teško. Tu nije toliko problem kod njih, već kod odgoja. Naučeni su da sve mogu dobiti, i onda nisu zadovoljni s ničim. Čast izuzecima. Kako god okrenete, bez rada nema ništa. Neka im to bude nit vodilja.

I mi ćemo se složiti s vlasnicom trgovine “Dječji svijet”, Martinom Marenčić-Lukinović. Bez rada nema uspjeha. U kojem god kutku svijeta odlučili živjeti.

Ivana Mamula/prigorski.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

publika

Rukometna subota i nedjelja u Križevcima

Predstojeći vikend u križevačkom sportskom domu bit će prepun rukometnih događanja. U subotu u 9.30 …

tehnoloski park

Križevci: Ostvarite bespovratna sredstva za nabavu IKT opreme i softvera

Grad Križevci organizira četvrtak, 22. studenoga s početkom  u 19 sati u prostorijama Razvojnog centra …