Izložba “Tragom baštine: Schneiderov fotografijski arhiv”, koja prikazuje sve aspekte arhiva koji ima više od 2500 negativa, otvorena je u četvrtak u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Autorice izložbe Ivana Gržina i Indira Šamec Flaschar predstavile su arhiv s negativima raznih formata na staklenim pločama i filmu o kojima skrbi Strossmayerova galerija, nastalih u okrilju Akademije tijekom opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskog slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa koju je od 1930. do 1940. provodio Artur Schneider, dugogodišnji upravitelj Galerije, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Taj je veliki posao Schneider proveo uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka.
Otvorivši izložbu, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je na svog prethodnika Gavru Manojlovića koji je kao predsjednik Akademije zajedno s Ljubom Karamanom 1927. pokrenuo projekt inventariziranja hrvatske povijesnoumjetničke baštine.
Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na dvjestotinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale, Hrvatskog primorja i Dalmacije te dijela kontinentalne Hrvatske.
“Stručnjaci predvođeni Schneiderom sustavno su dokumentirali našu spomeničku baštinu, među kojom su bili i spomenici uništeni u kasnijim ratovima. Akademija je i time pokazala da ispunjava svoju misiju čuvara hrvatskog nacionalnog identiteta”, rekao je Kusić, podsjetivši da je HAZU prije tri godine pokrenula sličan projekt kojem je cilj izrada popisa cjelokupne hrvatske kulturne baštine.
Govoreći o životu i djelu Artura Schneidera, upravitelj Strossmayerove galerije Borivoj Popovčak istaknuo je da se njegova fotodokumentacija prvi put prezentira kao cjelina.
Autorice izložbe Ivana Gržina i Indira Šamec Flaschar istaknule su da su fotografije iz Schneiderova arhiva bile kroz cijelu povijest postojanja obilato korištene kao jedan od malobrojnih dokumentacijskih izvora za povijesnoumjetnička istraživanja te u konzervatorskoj praksi u svrhu procjene te prilikom rekonstrukcije, konzervacije ili restauracije objekata.
Negativi iz Schneiderova arhiva nedavno su digitalizirani, a na izložbi su uz izvorni i sekundarni fotografski materijal prezentirana i obavijesna pomagala, pozamašna popratna registraturna dokumentacija te srodno arhivsko gradivo.
Predočena su i materijalna svojstva negativa, povijest vidova pohrane i zaštite te uzroci i posljedice njihove mjestimično prisutne deterioracije.
Među izlošcima je i fotooprema srodna izloženom fotografskom materijalu, a kontekstualizaciju eksponata omogućuje potanka rekonstrukcija začetaka i tijeka Schneiderove kampanje, uz biografije najvažnijih sudionika u projektu.
Dodatnu ilustraciju pruža atraktivan vizualni materijal, uvećanja tematski grupiranih izvornih snimaka te niz usporednih prikaza nekadašnjeg i današnjeg izgleda odabranih objekata, temeljenih na fotodokumentaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i zagrebačkog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, stoji u priopćenju HAZU.
Izložba je otvorena do 13. studenog.
(Hina)
fah