U svibanjskom broju Mljekarskog lista izašla je naslovnica i članak o uzornom proizvođaču mlijeka Zdenka Nemeta iz Treme, prelijepog mjestašca na putu od Križevaca prema Svetom Ivanu Žabnu, prijestolnici hrvatskoga govedarstva i uspješnih proizvođača mlijeka.
Pozitivni prilozi s gospodarstva Zdenka Nemeta o primjeni novih tehnologija u proizvodnji visokokvalitetne krme za mliječne krave dugi su niz godina pronalazili svoje mjesto u Mljekarskom listu, gdje ih je naš vrsni savjetodavac Ladišić svesrdno prezentirao, često detaljno opisujući tehnologiju proizvodnje talijanskog ljulja kao temelja visoke proizvodne mlijeka na Nemetovoj farmi.
Zdenko Nemet i jedan od najboljih stručnjaka iz područja hranidbe i zoohigijene – savjetnik Tomislav Mesić iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe
Kralj talijanskog ljulja
Upravo tako valja osloviti ovoga marljivog poljoprivrednika, koji je svoj posao zajedno sa suprugom Nevenkom pronašao u poljoprivredi, u proizvodnji mlijeka, u poslu koji traži marljivoga i odgovornog slugu i gospodara.
Kćeri Ivana i Anita pozavršavale su fakultete, školovale se od proizvodnje mlijeka i zauvijek u život ponijele sliku o važnosti poljoprivrede i sela. Sin Ivan je osamnaestogodišnjak pred kojim tek stoji odluka čime će se u životu baviti, a sigurni smo da se njegovi roditelji nadaju kako će odabrati poljoprivredu, te da će na svom obiteljskom gospodarstvu nastaviti tradiciju bavljenja proizvodnjom mlijeka.
Uvijek slušao struku
Nemetovi imaju klasičnu staju u kojoj drže isključivo simentalke, a zahvaljujući poboljšavanju kvalitete krme za svoje krave – sjenaže i silaže, te pravilno izbalansiranom odnosu proteina i energije, odnosno voluminoznog dijela obroka i koncentratne smjese, kontinuirano je povećavana proizvodnja mlijeka sa 5000 na više od 7000 litara po kravi godišnje. Kada je riječ o tehnologiji proizvodnje talijanskog ljulja, onda nema boljeg savjeta nego poslušati što nam je rekao Zdenko Nemet, koji već 20 godina na svojih 9 hektara oranica proizvodi dovoljne količine voluminozne krme za svoje krave: “Visina talijanskog ljulja kretala se oko 80 cm, a prinos po metru četvornom bio je oko 4 kg zelene mase, što znači da je prinos po 1 ha oko 40 tona zelene mase.
Ovako mlada trava sadržava okvirno 12% suhe tvari, a kada to preračunamo, ispada da je prinos suhe tvari po 1 ha oko 4800 kg. Kada govorimo o proteinima, koji nas najviše i zanimaju, onda je zasigurno, a to su potvrdile i dugogodišnje analize krme koje radimo redovito, kako ova izdašna zelena masa u suhoj tvari sadržava čak do 23% proteina.
Od prvog dana od kada se bavim ozbiljnom proizvodnjom mlijeka vodim se savjetom magistra Ladišića, koji je često znao reći kako dobra sjenaža mora sadržavati 16%, a odlična čak i 19% proteina u suhoj tvari. To znači da od svakog kilograma suhe tvari sjenaže prvoga i drugog otkosa možemo dobiti od 160 do 190 grama proteina, prijeko potrebnih za proizvodnju visokih količina mlijeka”, kaže nam Zdenko.
Osim toga, istaknuo je i kako se ne može očekivati odličan urod bilo koje ratarske ili krmne kulture ako se ne ulaže u plodnost njiva. Temelj bez kojega se ne može dalje jest kalcizacija i visok sadržaj hranjiva u tlu, pH treba biti oko 6, a sadržaj fosfora i kalija viši od 20 miligrama. I to je sve itekako moguće, ali treba raditi analize, i tla i proizvedene krme.
Nakon prvog otkosa odmah po spremanju sjenaže na parcelu po hektaru površine treba doći 50 kg čistoga dušika, a treba zapamtiti kako se gnoji KAN-om a ne UREOM, ističe Zdenko, pokazujući nam usitnjenost parcela u njegovu selu, što dodatno otežava ovaj ionako zahtjevan i težak posao.
Zdenko vodi evidenciju o proizvedenim količina mlijeka tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja, a osim ovih podataka, u rokovniku je i popis svih uloženih sredstava u proizvodnju mlijeka
Izvrsni primjeri na terenu
“Talijanski ljulj je proteklih godina u prvom otkosu dao više od 4 kg zelene mase po metru četvornom, ovisno o visini trave od 60 do 80 cm, sa 12 do 15% suhe tvari i 19 do 21% proteina u suhoj tvari te 23 do 24% vlaknine. Ovakvu proizvodnju na području Koprivničko-križevačke županije ostvaruju svi najbolji proizvođači mlijeka.
Svi su pokosili svoje ljuljeve jučer i danas, a za tri tjedna kosit će drugi otkos s jednakim urodom po hektaru kao i prvi otkos, a sve ovisi o plodnosti tla. Oduvijek zastupam plodored – talijanski ljulj, kukuruz za silažu, lucerna – jednostavan plodored i vrhunska kvaliteta voluminozne krme, dobro održavanje plodnosti tla. Podsjetio bih kako je ove godine snijega bilo do 20. ožujka, dakle do prije manje od mjesec dana.
Ove prelijepe fotografije objavljene su na naslovnici Mljekarskog lista i snimljene su na OPG-u Zdenka Nemeta, koji iako nema srednju poljoprivrednu školu održava izvrsnu konstantnu suradnju sa svojim poljoprivrednim savjetnicima, koji su stalno na terenu i dok su u radnom odnosu ali i dok su u mirovini.
Ovakvih je gospodarstava na području Koprivničko-križevačke županije puno, a mogu se pohvaliti da sam ih kao poljoprivredni savjetnik usmjeravao prema većoj i stabilnoj proizvodnji. Na jednoj su od prikazanih fotografija Zdenko Nemet i poljoprivredni savjetnik Tomislav Mesić, koji na ovome gospodarstvu vodi hranidbu i zoohigijenu, a koji je prema riječima naših vrhunskih stručnjaka za hranidbu domaćih životinja, osobito visokomliječnih krava, jedan od najboljih stručnjaka na tom području.
Stoga bih pozvao i druge proizvođače mlijeka da koriste njegovo znanje, kao i znanje mnogih drugih stručnjaka savjetnika na terenu, kako bi uvođenjem novih tehnologija olakšali svoj rad i svakako proizvodnju učinili rentabilnijom”, zadovoljan je magistar Ladišić. A kako i ne bi kada je mnoge danas uspješne proizvođače mlijeka godinama sustavno educirao o pravilnoj tehnologiji proizvodnje mlijeka.
Zoran Bašić, Hrvatska mljekarska udruga / Članak iz Mljekarskog lista 5-2018