Nezavisni kandidat za župana Koprivničko-križevačke županije Željko Lacković rekao je kako će okupiti oko sebe stručne ljude, a na listi za Skupštinu Koprivničko-križevačke županije nezavisnog Željka Lackovića bit će i Robertina Zdjelar, nezavisna kandidatkinja koja je između ostalog radila kao pročelnica za financije, proračun i javnu nabavu u Koprivničko-križevačkoj županiji. Pročitajte što nam je rekla.
Tko je Robertina Zdjelar, kako je tekao Vaš životni put?
Rođena sam u Njemačkoj, 4. studenog 1972. godine. Svoj obrazovni put sam provela u Hrvatskoj, osnovnu školu završila sam u Molvama, srednju ekonomsku školu u Koprivnici, a diplomirala sam 1995. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu nakon čega sam završila poslijediplomski studij na istom fakultetu i stekla akademski stupanj magistra informacijskih znanosti.
Što se tiče poslovnog iskustva, u Koprivničko-križevačkoj županiji sam bila službenik od 1. ožujka 1996. godine, odmah po završetku diplomskog studija. Prošla sam razne službe, odjele i poslove, od suradničkih, savjetničkih pa sam na kraju obavljala i poslove pročelnice Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu. Sve to mi daje dobru osnovu i pravo da mogu reći da županijski sustav poznajem do detalja, jer sam 20 godina radila u njemu.
Od 1. travnja 2016. godine radim u Gradskom komunalnom poduzeću Komunalac u Koprivnici u kojem rukovodim Sektorom za strateško planiranje, razvoj i EU projekte, što osim već spomenutog iskustva daje dodatan doprinos, jer se radi o sustavu, koji stremi razvoju, uvođenju novih tehnologija i pronalaženju i primjeni najboljih tehničkih, ali i procesnih rješenja, sve u cilju razvoja poslovanja i kvalitetnije usluge za korisnike.
Osobno bih se opisala kao energičnu, komunikativnu, proaktivnu i pozitivnu osobu, koja ima iskustvo u radu područne i regionalne samouprave, volju za napredak i hrabrost, što je potrebno svakome tko želi doprinijeti razvoju sredine u kojoj živi i radi.
Je li istina da ste se kandidirali na listi nezavisnog kandidata za župana Željka Lackovića? Što vas je motiviralo na nezavisni politički put?
Točno je da sam se kandidirala na listi za člana Županijske skupštine nezavisnog kandidata za župana Željka Lackovića.
Moj motiv je jednostavan, znam, mogu i želim doprinijeti učinkovitijem radu sustava od kojeg se mnogo očekuje i pred koji su stavljene mnoge zadaće – ako se takvi kandidati traže, spremna sam ponuditi nešto novo, drugačije, a za korisnike bliže, primjerenije i korisnije. Želim naglasiti da moja namjera nije kritizirati postojeće stanje jer ono je rezultat mnogo čimbenika. Moja namjera je da, obzirom na iskustvo, ukažem na prilike koje sada nisu iskorištene, a koje će građani i drugi korisnici osjetiti kao poboljšanje.
Spremna sam unijeti novu energiju u sustav kao što je Županija, koja dugo godina posluje po istom modelu s istim ciljevima kao i prije 10 godina. Uviđam dosta novih mogućnosti i poboljšanja koje treba uvesti u sustav županijske uprave, otvoriti sustav građanima, ne samo na način da se ispriča što se jučer radilo i potkrijepi fotografijama, već treba raditi na sinergiji između građana i uprave i to proaktivnim pristupom. Smatram da svaki sustav nakon 10-15 godina treba osvježenje pa onda to sigurno možemo reći i za Koprivničko-križevačku županiju.
Što bi trebalo mijenjati u Županiji, poznajete situaciju?
Teško je u par rečenica sažeti sve što se čini važnim da bi bilo bolje, brže, jednostavnije. O tome bi se moglo mnogo pisati. U Republici Hrvatskoj županijski sustavi su prepuni poslova poput kontrola, nadzora, izvješćivanja, nepotrebnih „međukoraka“ transferiranja namjenskih financijskih sredstava, a sve su to zakonom propisane obveze, dok s druge strane primarna zadaća Županije ostaje nekako u sjeni i nije dovoljno naglašena – briga za ravnomjerni razvoj prije svega, na što ću se još kratko osvrnuti. To bi poslovnim jezikom rekli da je core business u drugom planu, što nije dobro.
Svakako treba aktivniji pristup poslovnim izazovima, kreativnost u pronalaženju rješenja koja omogućavaju razvoj cjelokupnog područja, digitalizacija i automatizacija poslovnih procesa što bi neupitno doprinijelo efikasnosti rada, koju je prijeko potrebno povećati u odnosu na sadašnje stanje.
U postupak objedinjene javne nabave treba uključiti sve proračunske korisnike Županijskog proračuna, a ne samo osnovne i srednje škole. Taj nivo je postignut još 2015. godine u vrijeme kada sam osobno rukovodila upravnim odjelom u čijoj nadležnosti je bila javna nabava – i obzirom na raznorodnost potreba, tada se išlo u javnu nabavu u koju su bile uključene potrebe svih škola i županijskih upravnih tijela.
Vrijeme je da se sustav dalje razvija. Jasno je da se jednim postupkom može dobiti ujednačena kvaliteta roba i usluga za sve korisnike, što je zadaća osnivača, ali se postižu i financijski efekti odnosno rashodi su niži, a to u vrijeme kada sredstava ima sve manje ne treba dodatno argumentirati.
Smatram da bi investicije u objekte obrazovanja i zdravstva trebalo raditi planski na način da se rješavaju prioritetni problemi, utvrđeni cjelovitom analizom stanja svih objekata kojima na direktan ili indirektan način upravlja Županija, i to s ciljem da se postignu najveći financijski efekti u vidu ušteda na energentima.
Temeljna uloga županije je biti koordinativno tijelo u komunikaciji između jedinica lokalne samouprave koje su u njenom sastavu, radi rješavanja zajedničkih potreba na jednaki način (primjerice vrtići, društveni i lovački domovi, razna druga infrastruktura). Također zadaća je Županije da uz potporne ustanove pronađe dodatne izvore financiranja gradnje takvih sadržaja. Svjedočimo da neke županije upravo tako rade, primjerice Osiječko-baranjska županija.
Koji su ključni elementi za podizanje indeksa razvijenosti?
Prosječan dohodak per capita, prosječni izvorni prihodi JLS-a odnosno JRS-a per capita, prosječna stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu dobi 16-65 godina.
U ovome prepoznajemo da Županija treba biti pokretač, inicijator i integrator koji spaja jedinice lokalne samouprave na putu njihovog razvoja, ali ne na način da svakoj samo udijeli kapitalnu pomoć od 100 tisuća kuna putem Županijske skupštine, već da se sustavno posveti rješavanju svih važnih preduvjeta da bi ovih 5 elemenata krenulo u pravom smjeru.
Uloga Županije je da institucionalno sa svoje strane pomogne, jer ima stručne kadrove koje općine nemaju, ali i da pomogne u komunikaciji prema središnjim državnim tijelima, kako bi se neki zajednički problemi dovoljno naglasili i kako bi se iznašla prihvatljiva rješenja.
Ukratko, nova energija, novi pristup upravljanju, nove ideje, uključivanje mladih i ranjivih dobnih skupina u kreiranju politike, okretati se konceptu cirkularne ekonomije, poticati svakoga tko u tom smjeru želi pomoći u postizanju strateških ciljeva. Naravno ima i puno drugih područja, no u kratkom intervjuu nema prostora za ulaziti u detalje.
Vaše mišljenje, je li županijski proračun zakonit?
Vjerujem da su nadležna državna tijela dala svoje službeno mišljenje o Proračunu, pa ako je sve u redu, ne vidim razloga da se isto ne objavi javno, kad je to već bila tema javne rasprave, da se zna službeni stav onih koji su mjerodavni dati očitovanje da li je zakonit ili nije.
Prema mojem iskustvu i prema pravilima koje sam osobno primjenjivala mogu reći da je Proračun matematički točan i ne sadržava tehničke greške. U kontekstu načela uravnoteženosti korektno je planirati preneseni manjak (dakle, manjak nastao u prethodnog proračunskoj godini), ali nije korektno planirati u 2017. godini njegovo povećanje.
To zapravo znači da se planira trošiti više nego se ima prihoda, a to ne možemo zvati nečim uravnoteženim, ako je uravnoteženje da prihodi i primici moraju biti jednaki rashodima i izdacima.
prigorski.hr