Zastupnici: Popis stanovništva postavlja više pitanja nego što daje odgovora

Rezultati popisa stanovništva 2021. u petak su u fokusu saborskih zastupnika koji problematiziraju objavljene različite postotke pripadnika Katoličke crkve u Hrvatskoj i tumačenje rezultata, smatraju da je popis kompromitiran i da postavlja više pitanja nego što daje odgovora.

Grbin: DZS samo na internet bacio podatke iz popisa

SDP-ov Peđa Grbin skandaloznim je ocijenio način na koji je popis stanovništva prezentiran javnosti. Kaže da Državni zavod za statistiku (DZS) mora pojasniti i otkloniti sve nedoumice koje su se pojavile jer nisu napravili posao kako treba.

‘Samo su na internet bacili podatke, bez bilo kakvog objašnjenja i mogućnosti da mediji i javnost postavljaju pitanja oko onoga što nije jasno i naravno da se onda u roku od 24 sata počinju potezati pitanja’, rekao je Grbin. Smatra da DZS nije posao napravio kako treba.

Grbin kaže i da je Irska prije 30 godina imala 1,5 milijuna stanovnika manje nego što ih ima sada, a Hrvatska ima milijuna stanovnika manje nego što je imala tada. „Irska je narasla za 1,5 milijun, a mi smo pali za milijun i to je realnost koju je ovaj popis stanovnika pokazao”, dodao je. Napominje da se trebamo koncentrirati na to zašto je Hrvata manje, Srba i svih onih koji su do jučer živjeli u ovoj zemlji, a danas ne žele.

Posebno me boli, dodao je Grbin, što se neki političari zlurado vesele tome što je jedne nacionalne manje u jednom gradu manje.

Grmoja: Upozoravali smo da je popis napravljen traljavo

Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je, kada je riječ o nepravilnostima u popisu stanovništva 2021., kako je sramotno da godinu dana od popisa još nemamo digitalizirane podatke.

„Sramota je da to još nije posloženo pa ako se netko izjasni kao kršćanin, a kaže da je pripadnik Katoličke crkve da ga se ne vodi kao katolika. Imamo i slučaj Zmijavaca u kojima ima više katolika nego u Vatikanu, a popis pokazuje da ih je samo 30 posto”, rekao je Grmoja.

Ocjenjuje da ova administracija ne funkcionira i da se popis stanovništva 2021. napravljen traljavo. No, dodao je, toga smo bili svjesni već kada je završio i na to smo upozoravali.

Grmoja je uvjeren da stanovnika u Hrvatskoj ima i manje nego što pokazuje popis, a što se tiče pada broja srpske manjine u Vukovaru, napominje, općenito je došlo do pada stanovnika.

Glavašević: U Vukovaru temeljni problem kvaliteta života

Bojan Glavašević (Zeleno-lijevi blok) smatra kako do sada nije postojala politička volja da se riješe neka manjinska pitanja u Vukovaru i da podatak o padu srpske manjine ispod 30 posto ‘dolazi kao zgodna isprika zašto to možda nikada nije trebalo ni raditi’.

U vezi s Vukovarom treba postaviti pitanja zašto su kretanja takva, ne samo kada je riječ o Srbima, nego generalno demografska i populacijska dinamika, pogotovo što su u Vukovar kroz godine uloženi veliki novci, kaže Glavašević. Smatra da je temeljni problem kvaliteta života u toj zajednici.

Pavliček: Određeni crkveni vjerodostojnici udaljili se od običnog puka

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da su se ‘određeni crkveni vjerodostojnici u zadnje vrijeme udaljili od običnog puka, što je možda jedan od uzroka pada katolika, pored svih ovih trendova utjecaja Zapada’.

U zadnje vrijeme su se pojedinci više okrenuli uz vlast i možda je i to jedan od razloga, smatra Pavliček u kontekstu informacija o smanjenom broju katolika. Napominje i da se predstavnici Katoličke crkve sami trebaju upitati zašto je do toga došlo i analizirati i okrenuti se više narodu.

Vučemilović: Od broja katolika važniji je osam posto veći udio stanovnika starijih od 65

Njegovoj stranačkoj kolegici Vesni Vučemilović od broja katolika važniji je osam posto veći udio stanovnika starijih od 65 godina i više.

„To je podatak koji nama, za naše strategije, za gospodarstvo, sve ekonomske politike izuzetno važan. Kada imate u 10 godina povećanje udjela starijih od 65 za osam posto, to je ogroman udar za cijelo gospodarstvo i pitanje je kako ćemo mi uopće financirati njihove mirovine već sada, a kamoli u nekom budućem razdoblju”, upozorila je.

Vesna Vučemilović kaže i da je vjeronauk u školama „isto pitanje koje bi konačno trebalo otvoriti, što djeca rade, što uče na tom vjeronauku i je li to baš najprikladniji način. Ja sam i katolkinja i vjernica, ali mislim da vjeronauku nije mjesto u školama”, ustvrdila je.

Poslije konferencije za novinare Pavliček je novinarima pojašnjavao da to nije stav Hrvatskih suverenista, nego isključivo njezin osobni.