Velikim dijelom 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj jedan je od najraširenijih i najproduktivnijih izražajnih fenomena, pokrajinsko pučko barokno kiparstvo. Kako mu i sami naziv kaže, radi se o djelovanju priučenih nadarenih drvodjelja bez formalnog umjetničkog školovanja, koji počinju djelovati negdje od početka 18. stoljeća, da bi ih koncem istog stoljeća pomalo zamijenio uvoz konfekcijskog crkvenog namještaja, dopadljivijeg, ali bez individualnih crta.
Nesumnjivo najjači pokrajinski majstor, koji svojim opusom širi samu definiciju pokrajinskog baroka, Stjepan Sever – zajedno s bezimenim majstorom, koji također najvjerojatnije djeluje u Križevcima, oko kojeg se formira opus većeg broja zanimljivih radova – čini Križevce nadregionalnim centrom pokrajinskog kiparstva 18. stoljeća.
O tom pokrajinskom majstoru, Križevčaninu Stjepanu Sever(in)u večeras je u atriju Likovne galerije Gradskog muzeja Križevci otvorena izložba, kojom se, na neki način, iz prašine vadi ovaj značajni predstavnik baroknog kiparstva. Ravnateljica Gradskog muzeja Križevci Tea Hatadi kazala je kako je ime Stjepana Severina otkriveno 60-ig godina prošlog stoljeća, a ideju o izložbi su objeručke prihvatili. -Neki od kipova su i friško restaurirani i po prvi puta će posjetitelji moći ih vidjeti kao takve. -kazala je Hatadi.
Govoreći o pokrajinskim majstorima, autor izložbe dr. sc. Zdenko Balog kazao je kako mnoštvo autora, talentiranih i vještih, zadovoljava potrebe tržišta, nakon Velikog oslobodilačkog rata i Karlovačkog mira. -Odjednom, potrebe za produkcijom su porasle: svaka crkva i kapelica žudila je za novim inventarom, koji je bio u lošem stanju jer su tijekom prethodnih stoljeća bili drugi prioriteti. Samo se redovničke kiparske škole i narudžbe mogu mjeriti s velikom produkcijom pokrajinskih kipara. Osim redovničkih radionica, samo su jaki urbani centri, poput Zagreba ili Varaždina, imali snage i sredstava školovati vlastite kiparske grupe, odnosno uvoziti kipare sa srednjoeuropskog tržišta. -kazao je Balog.
-Pokrajinski kipari, međutim, anonimni su i nepoznati te ih struka rijetko uspije grupirati po nekom dominantnom djelu: ‘Majstor čazmanskog oltara’, ‘Križevački pokrajinski majstor’, svaki uglavnom sa po nekoliko oltara ili drugih dijelova crkvenog inventara. Ipak, barem jedan od majstora pokrajinskog baroka poznat nam je imenom, prezimenom, te jednim ‘potpisanim’ oltarom, ‘Dominus sculptor Stephanus Szeverin Crisiensi’. -pojasnio je.
-Otkriće ovog imena dugujemo Anđeli Horvat, koja nalazi bilješku o ugovoru sklopljenom s njime u spomenici župe Drnje. Tu je i sumaran opis oltara, koji je predmet ugovora, a kako je dio kipova s oltara sačuvan u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt, dobili smo mogućnost poredbenom analizom utvrditi skicu za opus ovog pokrajinskog majstora. Ovaj veliki posao obavila je najbolja poznavateljica baroknog kontinentalnog kiparstva, Doris Baričević. I naš će se rad na proučavanju nekih segmenata njegovog djela najčešće pozivati na njen veliki autoritet. Najveći dio predloženog kataloga djela oslanja se na njene radove, pa time s većim ponosom ističemo i skromni vlastiti doprinos, neke korekcije i dopune njenim atribucijama. -rekao je Balog istaknuvši kako je Sverin najveći umjetnik koji je živio i djelovao u Križevcima.
Župnik Župe sv. Ane u Križevcima i izaslanik bjelovarsko-križevačkog biskupa preč. Stjepan Soviček zahvalio je autoru izložbe na vrijednom radu i otkrivanju novih, nepoznatih ličnosti iz križevačke povijesti. -Doista je velika vrijednost toga i zahvaljujem na istraživanju Zdenku Balogu u svoje i u ime bjelovarsko-križevačkog biskupa. Preporučam se i za buduću suradnju, da radimo zajedno na otkrivanju i očuvanju naše kulturne baštine. -istaknuo je Soviček dodavši kako se u biskupiji radi na osnivanju muzeja crkvenih vrijednosti.
Sandro Novosel, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Grada Križevaca, kazao je kako će Grad uvijek poticati ovakve projekte koji otkrivaju nove, nepoznate ličnosti iz povijesti Križevaca te zahvalio Zdenku Balogu na vrijednom istraživanju.
Koprivničko-križevački župan Darko Koren rekao je kako priznaje da dok nije dobio pozivnicu, nije bio upoznat sa umjetnikom Stjepanom Severinom. -Zaista je nepojmljivo kojim smo sve bogatstvima okruženi, a da nismo toga niti svjesni. Naš grad je grad crkava, tornjeva, kulture i nije slučajno da je jedan takav umjetnik ovdje živio i stvarao. Dovoljno je otvoriti samo jednu stranicu i otkriti našu križevačku povijest i to uspijevamo svi zahvaljujući ljudima kao što je Zdenko Balog. -poručio je Koren i otvorio izložbu koja ostaje otvorena do 4. rujna.
