Na tribini “Uloga i položaj socijalnih radnika u društvu” u petak je upozoreno je da socijalnu skrb u Hrvatskoj koristi gotovo pola milijuna korisnika, no zbog nedostatka djelatnika i resursa opterećenje stručnjaka je iznimno visoko, pa je nužna bolja međuresorna suradnja.

Tribina je održana u Europskom domu u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Sindikatom zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić ustvrdila je da je u Hrvatskoj komori socijalnih radnika trenutno učlanjeno 2000 socijalnih radnika, u sustavu socijalne skrbi radi ih oko 1500, a u centrima za socijalnu skrb, kojih ima 80, radi 1150 socijalnih radnika.

Pritom je istaknula da u Hrvatskoj taj sustav pokriva gotovo pola milijuna korisnika, a ako se pribroje i indirektni korisnici, onda se vidi da je opterećenje stručnjaka iznimno visoko.

“Izazovi i problemi socijalne prakse su resursi kojima socijalni radnici raspolažu. Deklarativno priznavanje ljudskih prava i stvarne poteškoće u primjeni tih prava pred radnike stavlja velike izazove. Mora se postići bolja međuresorna suradnja”, naglasila je. Napomenula je da se moraju postaviti drugačiji normativi, gdje će socijalnih radnika biti dovoljno i kojima će biti dostupni tehnički, kao i organizacijski uvjeti.

U javnost dolaze najteži slučajevi

“Od oko 500.000 korisnika, za više od 490.000 napravili smo dobru uslugu i pružili dobru zaštitu onda kada je najviše trebalo. No u javnost dolaze najteži i najkompliciraniji slučajevi, posebno iz obiteljsko-pravne zaštite”, dodala je.

Pozvale je korisnike socijalnih usluga da budu uz socijalne radnike, kazavši da su korisnici njihova snaga. “Profesija bez korisnika, sama za sebe ne znači ništa”, rekla je Karačić.

Komentirajući situaciju, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić rekla je da su sudionici konferencije svjesni društvenih promjena koje su nastale još u vrijeme rata i tranzicije, gdje su se generirali brojni problemi koji su završili pod socijalnom djelatnošću.

“Koliko god su se generirali problemi i koliko su se ostvarivala prava korisnika, s druge strane se nije pratio razvoj sustava socijalne skrbi u smislu kapacitiranosti, broja stručnjaka, prostora i opreme, kao ni financijska sredstva za pomoć građanima”, istaknula je.

Socijalne radnike opterećuje, napominje Murganić, to što ih javnost često gleda kao krivce za ukupnost problema. “Ne možemo raditi na prevenciji niti utjecati na kretanja u društvu, nego u skladu s ovlastima donosimo mjere i provodimo propise. Nažalost, naši socijalni radnici rade prema 135 ovlasti, što je masa propisa, pa se katkad dogode druge procjene prioriteta”, upozorila je.

(Hina)

fah