Knjiga akademika Nenada Trinajstića “Život u znanosti – Uspomene iz nepovrata” predstavljena je u četvrtak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) koja je i nakladnik autobiografskog djela hrvatskoga teorijskog kemičara svjetskog glasa.

U knjizi autor, osim o svom životu, piše i o svojim kolegama, učiteljima i učenicima i time opisuje hrvatsku kemijsku znanost i njezinu uključenost u međunarodne znanstvene tijekove.

Akademik Trinajstić autor je više od 550 znanstvenih radova i 16 knjiga te je najcitiraniji hrvatski autor s područja kemije. Njegova djela citirana su ukupno 18.697 puta, a njegova najpoznatija knjiga, Chemical Graph Theory (Kemijska teorija grafova), doživjela je dva izdanja i s 2460 citata najcitiranija je knjiga jednog hrvatskog autora u svijetu.

Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić istaknuo je da knjiga “Život u znanosti – Uspomene iz nepovrata” predstavlja više od knjige jednog kemičara jer zapravo opisuje razvoj kemijske struke u Hrvatskoj.

I akademik Trinajstić je rekao da mu je namjera bila napisati knjigu o znanosti u Hrvatskoj u proteklih 50 godina te se prisjetio brojnih svojih kolega, učitelja i učenika.

Urednica knjige prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar kazala je da su rijetke autobiografije koje pišu znanstvenici. Prema njezinim riječima, radi se o korisnom i edukativnom štivu, posebno za mlade hrvatske znanstvenike.

O knjizi su govorili i recenzenti akademik Leo Klasinc te prof. emer. Marija Kaštelan-Macan koja je istaknula da knjiga akademika Trinajstića podsjeća na autobiografiju hrvatskog nobelovca Vladimira Preloga “Moja 132 semestra kemije” jer je pisana na duhovit način i drugačije nego se životopisi uobičajeno pišu.

Akademik Nenad Trinajstić rodio se 26. listopada 1936. u Zagrebu. Sedmogodišnju školu pohađao je u Voloskom, Trstu i Zagrebu, a gimnaziju u Zagrebu gdje je diplomirao 1960. na Tehnološkom fakultetu.

Magistrirao je 1966., s radom “Metoda maksimalnoga prekrivanja i primjena na izračunavanje hibrida nekih metil-supstituiranih ciklopropana”, a doktorirao 1967. s disertacijom “Elektronska struktura nekih višeatomnih molekula” na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Disertaciju je izradio pod voditeljstvom Johna N. Murrella na University of Sheffield i University of Sussex. To su bili prvi magistarski rad i prva disertacija iz područja kvantne kemije u Hrvatskoj, navodi se, među ostalim, u priopćenju HAZU-a.

Nenad Trinajstić rođen je 26. listopada 1936. u Zagrebu. Sedmogodišnju školu pohađao je u Voloskom, Trstu i Zagrebu, a gimnaziju u Zagrebu gdje je diplomirao 1960. na Tehnološkom fakultetu.

Magistrirao je 1966., s radom Metoda maksimalnoga prekrivanja i primjena na izračunavanje hibrida nekih metil-supstituiranih ciklopropana, a doktorirao 1967. s disertacijom Elektronska struktura nekih višeatomnih molekula na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Disertaciju je izradio pod voditeljstvom Johna N. Murrella na University of Sheffield i University of Sussex. To su bili prvi magistarski rad i prva disertacija iz područja kvantne kemije u Hrvatskoj. Boravio je na poslijedoktorskome usavršavanju na Department of Chemistry, University of Texas u Austinu (1968. – 1970.).

Nakon diplome radio je u Istraživačkome institutu Plive, a zatim u Institutu Ruđer Bošković. Bio je profesor na PMF-u, a zaslužnim znanstvenikom Instituta Ruđer Bošković postao je 2005.

Akademik Trinajstić bavi se razvojem i primjenom kvantno-kemijskih, kompjutorskih i matematičkih metoda u kemiji te s osobama i događajima iz hrvatske kemije. U području kvantne kemije bavi se razvojem MO i VB teorija primjenjivim na velike molekule. U području matematičke kemije radi na razvoju i primjeni kemijske teorije grafova.

Bio je od 1990. do 1993. glavni suurednik časopisa Journal of Mathematical Chemistry, od 1994. do 2005. glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta. Od 2001. do 2008. bio je glavni urednik, a od 2009. je počasni urednik časopisa Prirodoslovlje koji izdaje Matica Hrvatska.

Od 1992. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u kojoj je bio član Predsjedništva te tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

(Hina)

fah