Hrvatskom saboru, koji aktualnu sjednicu zaključuje za 20-ak dana, 22. ožujka, ovaj će tjedan biti vrlo dinamičan, raspravit će 15 točaka, a umjesto od srijede, zasjedat će od utorka.
Tjedan će otvoriti raspravom o zakonu koji bi trebao pomiriti interese privatnih vlasnika i zaštićenih najmoprimaca koji žive u njihovim stanovima, riječ je o konačnom tekstu Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH.
Problem zaštićenih najmoprimaca koji žive u privatnim stanovima stariji je od 70 godina, riječ je o ljudima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, a koje pravo je prestalo 1996. i zamijenjeno je novouvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva.
Dilemu tko ima vlasnička prava na stanu i može li se vlasnike prisiliti na prodaju stana u više je navrata riješio ESLJP i presudio u korist vlasnika. Najvažnija takva presuda donesena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske.
Sabor je 2018. izmijenio Zakon o najmu stanova koji je ponudio prijelazni rok nakon kojega bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove, no taj zakon, odnosno njegove sporne odredbe, ukinute su odlukom Ustavnog suda iz koje proizlazi da je država ipak morala preuzeti veći teret na sebe.
Vlada sada predlaže zakon po kojem će vlasnici stanova imati pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.
Istoga dana, Sabor će raspraviti i tri zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture – izmjene zakona o arhivskom gradivu i arhivima, o muzejima te o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
U srijedu o izmjenama kaznenog zakonodavstva
Srijeda je rezervirana za raspravu o izmjenama Kaznenog zakona, te zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji čija je temeljna intencija daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, radi čega se uvodi i posebno kazneno djelo femicida.
Uz femicid, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, tj. neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu.
I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, iz Vlade to opovrgavaju i ističu da počinitelji toga kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, što novinari nisu.
Počinitelj, precizira Vlada, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.
Vlada također ističe da propisivanjem tog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući zemlje poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i Luksemburga “koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage”.
Zastupnici će ovaj tjedan, uz ostalo, raspraviti i izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te izvješća o poslovanju slobodnih zona i o radu probacijske službe u 2022. godini.
Iako se u javnosti nagađa da će 22. ožujka biti posljednji radni dan 10. saborskog saziva, koji je konstituiran 22. srpnja 2020., za sada nema službene potvrde takvih nagađanja.