Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji boravi u službenom posjetu Rumunjskoj, sastao se jutros s predsjednicom Vlade Rumunjske Vasilica-Vioricom Dăncilom.
Nakon sastanka dvaju izaslanstava, potpisana je Izjava između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o namjeri unaprjeđenja bilateralne sigurnosne i obrambene suradnje, a potom su dane izjave za javnost.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je današnji posjet Bukureštu još jedna potvrda intenzivnih odnosa između Hrvatske i Rumunjske.

“Zajednički smo zaključili da ovakvoj dinamici dijaloga na najvišoj razini, na sektorskoj razini naših ministara, kao i na unaprjeđenju gospodarske suradnje, još nismo svjedočili u proteklih tridesetak godina”, kazao je.

Istaknuo je važnost trgovinske razmjene između Hrvatske i Rumunjske koja je prešla 310 milijuna eura, izrazivši uvjerenje da će i Izjava o namjeri između dviju vlada koju su danas potpisali ministri Fifor i Krstičević, pridonijeti unaprjeđenju suradnje u obrambenoj politici, ali i u području obrambene industrije.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da u odnosima dviju država važnu ulogu igra hrvatska manjina u Rumunjskoj te rumunjska manjina u Hrvatskoj.

“Hrvatska manjina u Rumunjskoj, jedna je od najstarijih manjina uopće, i ovdje živi i gaji svoju kulturu, baštinu, jezik i identitet već skoro šest stoljeća”, podsjetio je.

Zahvalio je potom predsjednici Vlade što Hrvati imaju svog političkog predstavnika u parlamentu, kao i obrazovni sustav na hrvatskom jeziku, što im omogućuje da njeguju svoja prava i kulturu.

Mi sa svoje strane, naglasio je predsjednik Vlade, posebnu pozornost dajemo Rumunjima koji žive u Istri, a rumunjski jezik koji govore dodatno je bogatstvo, s ukupno dvadeset i dvije nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade kazao je da se na današnjem sastanku razgovaralo o svim ključnim političkim temama, kao i zajedničkim europskim ambicijama u okviru trija predsjedništva od 1. siječnja 2019. pa do 30. lipnja 2020.

Pojasnio je će Rumunjska, Finska i Hrvatska voditi Europsko vijeće u trenutku brojnih izazova na dnevnom redu, od izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, preko izbora za Europski parlament, do pregovora o višegodišnjem financijskom okviru.
“Važno je da zajednički program trija predsjedništava bude dogovoren u sljedećim tjednima i mjesecima i da zajedno s Finskom vodimo računa o općem europskom interesu i o budućnosti europskog projekta”, poručio je predsjednik Vlade, dodajući da će u tom kontekstu posebni značaj imati summit u Sibiu, kojem će Rumunjska biti domaćin.

Referirajući se na jučer održani summit u Sofiji između Europske unije i država Zapadnog Balkana, predsjednik Vlade je ponovio da će Hrvatska organizirati idući takav summit za vrijeme hrvatskog predsjedanja, dvadeset godina nakon Zagrebačkog sastanka 2000. godine.
“Time želimo dati dodatni poticaj našim susjednim zemljama u njihovom reformskom naporu za ostvarivanje ciljeva članstva u Europskoj uniji”, istaknuo je, dodavši da Hrvatska i Rumunjska u cijelosti podržavaju zemlje jugoistoka Europe na putu u euroatlantske integracije.

Posebno smo naglasili, rekao je predsjednik Vlade Plenković, zajedničku pripadnost Dunavskom bazenu.
“Stoga ćemo u razdoblju koje je pred nama nastojati ojačati strategiju Europske unije za dunavsku regiju kako bi se povezale sve zemlje od Schwarzwalda do Crnoga mora, s ciljem jačanja gospodarske, prometne, ekološke i turističke suradnje”, poručio je.

Što se tiče Inicijative Tri mora u kojoj sudjeluju Rumunjska i Hrvatska, predsjednik Vlade je ocijenio da će kombinacija Rumunjske na Crnom moru, Finske na Baltiku i Hrvatske na Jadranu biti dobra prigoda za bolje povezivanje zemalja srednje i istočne Europe.
Govoreći o sljedećim koracima u okviru europskoga projekta, predsjednik Vlade naglasio je da Rumunjska i Hrvatska žele članstvo u Schengenu. “Smatramo da smo došli do visokog stupnja ispunjenja svih nužnih tehničkih kriterija za očuvanje schengenske granice, kao vanjske granice Europske unije”, dodao je.

Predsjednik Vlade informirao je rumunjsku kolegicu i o Strategiji za uvođenje eura, rekavši da je riječ o drugom važnom prioritetu Hrvatske u okviru europskoga angažmana.
“Pozivam predsjednicu Vlade Rumunjske da posjeti Hrvatsku u skoro vrijeme kako bismo nastavili naše kvalitetne političke, gospodarske i sektorske odnose i dali doprinos zajedničkim aktivnostima jačanju i izgradnji europskoga projekata”, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Predsjednica Vlade Rumunjske Vasilica-Viorica Dăncila kazala je da posjet hrvatskoga premijera potvrđuje visoku razinu odnosa dviju zemlja i dinamiku hrvatsko-rumunjskog dijaloga na svim razinama. Oboje su istaknuli važnost suradnje dviju zemalja na političko-diplomatskoj razini, izražavajući želju za intenzifikacijom gospodarske suradnje, kao i suradnje na sektorskoj razini. Ocijenjeno je da postoji velik potencijal za dobru suradnju u područjima poput obrazovanja, unutarnjih poslova, manjina, obrane i obrambene industrije i poljoprivrede.

„Utvrđena je“, nastavila je Dăncila „važnost suradnje u području turizma, imajući u vidu sve veći broj rumunjskih turista koji posjećuju Hrvatsku i hrvatskih turista koji posjećuju Rumunjsku. Baš zbog rumunjskih turista, ali i zbog rumunjske zajednice u dalmatinskoj regiji, otvorili smo u ožujku ove godine počasni konzulat u Splitu, koji će doprinijeti i konsolidaciji gospodarskih odnosa“.

„Sa zadovoljstvom smo utvrdili da je gospodarska razmjena između dviju država 2017. zabilježila rast od 25% što nije slučajno, imajući u vidu napore koji su prošle godine uloženi u intenzifikaciju gospodarskih odnosa. Istodobno smo naglasili važnost hrvatske manjine u Rumunjskoj i zajednice Rumunja zajednice u Hrvatskoj za bilateralne odnose dviju zemalja“.

Spomenula je da je potpisana Izjava o namjeri dviju Vlada o unaprjeđenju bilateralne obrambene i sigurnosne suradnje koja će daljnje unaprijediti suradnju Hrvatske i Rumunjske.

Također je poručila da su imali vrlo zanimljive razgovore o suradnji u europskome kontekstu, u perspektivi sudjelovanja dviju država u triju predsjedanja Europskom unijom; mandatu koji će obje zemlje po prvi put imati od ulaska u članstvo Europske unije. Rumunjska čvrsto podupire konsolidaciju europskoga projekta na temelju potpunog poštivanja vrijednosti i temeljnih načela EU.

U tom smislu, pozdravljena je koordinacija koja već postoji između Rumunjske i Hrvatske u okviru trija sa Finskom. „To je potrebno i u svrhu prepoznavanja novih zajedničkih prioriteta na europskome planu koje bi mogle dovesti do pozitivnih rezultata, pogotovo kontinuiranošću koju možemo iskoristiti na razini Vijeća EU“, naglasila je predsjednica rumunjske vlade i dodala da Rumunjska podupire ambiciozan dnevni red konsolidacije europskoga projekta.

„Naša vizija u okviru Europske unije je čvrsto proeuropska i ima u vidu dublju integraciju u njezinom okviru. Raduje me što Rumunjska i Hrvatska imaju konvergentne stavove u vezi budućnosti EU“

U vezi s višegodišnjim financijskim okvirom, kazala je da je Rumunjska spremna konstruktivno se odnositi prema budućim pregovorima na razini Vijeća Europe kao i kanaliziranja svih napora za nastavak pregovora tijekom rumunjskog predsjedanja Vijećem, koje će omogućiti politički sporazum u korisnom vremenu.

Zajedno je ocijenjeno da politika kohezije i zajednička poljoprivredna politika ostaju glavni prioriteti u budućem europskom proračunu.
Kazala je i da Rumunjska daje posebnu važnost odnosu s Moldavijom i da podržava reforme koje se ondje provode, nudeći pritom snažnu potporu na diplomatskoj, financijskoj i tehničkoj razini.

Istaknula je da će, vezano uz strategiju Europske unije za dunavsku regiju, Rumunjska nastaviti promovirati Dunav kao važan prijevozni koridor između Zapadne i Istočne Europe.

„Vrlo je važno da ostvarimo prikladan okvir za povećanje obujma robe koja se prevozi Dunavom, osiguravajući pritom za to sve potrebne uvjete“.

Navela je da je u razgovoru dotaknuto i pitanje Zapadnog Balkana te da obje države imaju velik interes što se tiče stabilnosti i sigurnosti ove regije, te je izrazila interes Rumunjske za savjetovanje s Hrvatskom što se tiče politike proširenja i bilježenja napretka, u kontekstu pripadanja istom triju predsjedanja.

„Naglasili smo da podupiremo pažnju koju Europska komisija pridaje načelu na kojem se temelji politika proširenja, odnosno, individualnoj procjeni na osnovi vlastitih zasluga, uz poštivanje postojećih kriterija za napredak europskoga puta država iz regije“, kazala je predsjednica Vlade Rumunjske, zahvalivši na kraju predsjedniku Vlade Plenkoviću na posjetu Bukureštu i izražavajući uvjerenje da će i današnji razgovori pridonijeti konsolidaciji dijaloga dviju zemalja.

Tijekom boravka u Bukureštu, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se i s predsjednikom Rumunjske Klausom Iohannisom i predsjednikom Zastupničkog doma Rumunjske Liviuem Nicolaem Dragneaom.

Posjetio je i Međunarodni sajam obrane, aeronautike i sigurnosti “Black Sea Defense and Aerospace 2018” na kojem svoje proizvode izlaže i devet tvrtki iz Republike Hrvatske: Agencija Alan, Čateks, Galeb, Galko, HS Produkt, Kap-Ko, Odjeća, KROKO i Šestan-Busch.

Riječ je o sedmom izdanju toga sajma u Bukureštu, na kojem izlaže više od 270 tvrtki iz 25 zemalja i koji se svake godine mijenja sa sajmom “Adriatic Sea Defense and Aerospace” u Splitu.

prigorski.hr

fah