Nove knjige stigle su u Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci. Pogledajte o kojim se naslovima radi.
PIONIRI ZRAČNIH BORBI: ZRAČNE BITKE PRVOG SVJETSKOG RATA / Michael Foley; – Varaždin: Stanek, 2018.
Prvi let braće Wright početkom 20. stoljeća potaknuo je maštu onih koji su željeli letjeti, i u njihovoj zemlji i diljem svijeta. Međutim, u Britaniji ta iskra nije bila dovoljno jaka da zapali vatru. Let se ozbiljnije počeo razvijati u drugim dijelovima Europe, prije svega u Francuskoj.
Rani pioniri leta suočavali su se s visokom razinom opasnosti, a mnogi su poginuli pokušavajući ispuniti svoj san. Iako je dizajn zrakoplova nevjerojatno napredovao do početka rata, nesreće su se i dalje redovito događale. Neko vrijeme jednaki je broj pilota ginuo u nesrećama kao i u zračnim bitkama.
Ova knjiga zbirka je priča, uvida i činjenica koji pružaju živopisnu sliku događaja iz tog vremena. Kaos koji je pokrenuo Prvi svjetski rat i utrka u razvoju zrakoplova koji će zajamčiti sigurnost domovine prikazani su vrlo rječito, kao i bitke koje su karakterizirale to vrijeme. Stvarnost rata pružila je inženjerima i dizajnerima zrakoplova priliku da testiraju svoju vještinu u najtežem okruženju, te da stalno podižu ljestvicu postignuća. Ova knjiga privući će ljubitelje zrakoplovstva i povjesničare, jer nudi čitatelju sveobuhvatan prikaz prvih dana razvoja leta.
http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=64734
KLAUN JAC / Hjalmar Bergman; – Zagreb: Disput: Hrvatsko filološko društvo, 2018.
Mladi Benjamin Borck namjerava sreću potražiti u Americi, jer je njegov rođak Jonathan ondje uspio u životu proslavivši se i obogativši kao klaun Jac. Benjaminu treba mala financijska injekcija za putnu kartu, a to uspije dobiti od rođaka. Do Jaca u Americi, međutim, nije tako lako doći. Treba nekako doprijeti do njega, jer je klaun Jac ˝usamljen čovjek, naizgled impulzivan i nepredvidljiv, vrlo nesretan čovjek čijim životom upravlja sindikat koji ga stalno tjera da nastupa˝.
Uglavnom, ono što se vidi na površini nije pravi izraz izvođačkog talenta. Sam roman ˝s proplamsajima ciničnog humora˝, zasnovan na autorovom vlastitom iskustvu života u Hollywoodu, slika psihološku i socijalnu pozadinu cijene uspješnog proboja u svijetu spektakla. Posljednji roman autora kojega ubrajaju u klasike švedske književnosti, u kojemu Bergman iznosi svoj stav prema umjetnosti, ˝o prirodi slave i igrama koje treba igrati da se iluzija održi na životu˝, nastao je kao feljton za radio 1930. godine.
***
Hjalmar Bergman (1883-1931), švedski prozaik i dramatičar, odrastao je u obitelji srednje klase, a živio je u Grčkoj, Italiji i Maloj Aziji.
U književnosti se javio neoromantičarskim romanom Savonarola (1909) i zbirkom priča Amourer (1910).
Počevši od burleskno-komičnog romana Oporuka Njegove Milosti, niz djela smjestio je u maleni grad u središnjoj Švedskoj u kojem prati isprepletene odnose nekoliko obitelji. Godine 1919. objavio je svoj najpoznatiji roman Markurellovi iz Wadköpinga koji ga ustoličuje kao pisca neobičnog i svojeglavo drukčijeg od ostalih švedskih pisaca tog vremena. Simbolično prihvaćanje smrti okvir je i sljedeća dva romana: Gospodin von Hancken i Baka i gospod.
Bergman svoj stav prema umjetnosti konačno i eksplicitno objašnjava u svom posljednjem romanu Klaun Jac, fascinantnom i upečatljivom dokumentu o autorovu životu koji se danas ubraja u švedske klasike.
http://www.knjiznica-krizevci.hr/katalog/knjiga.php?id_broj=64746
http://www.disput.hr/katalog-knjiga/na-tragu-klasika/klaun-jac/
BIJELA MAČKA / Marie Catherine d’Aulnoy; ilustrirala Hana Vrca. – Zagreb: Mala zvona, 2018.
Pažljiv čitatelj u ovoj će bajci naći neke poznate motive: ponešto podsjeća na Ljepoticu i zvijer, premda s obrnutim ulogama, ponešto na Matovilku. No Bijela Mačka prethodi objema spomenutim pričama. Premda autorica – koja je živjela u sedamnaestom stoljeću – ovaj tekst nije namijenila djeci, vjerujemo da će najmlađi, kao i svi ostali čitatelji, znati uživati u njezinom mačjem dvoru i vilinskom voću, dramatičnim obratima i diskretnom smislu za humor, u čudesnom svijetu blistavih boja u kojemu je sve moguće i sve završava dobro.
***
Marie-Catherine d’Aulnoy (1651. – 1705.) autorica je prve bajke objavljene u Francuskoj, Otoka sreće. Ta je pripovijest pokrenula modu pripovijedanja bajki među francuskim plemstvom, osobito među ženama. Pisanjem bajkovitih priča počele su se baviti mnoge autorice koje su se okupljale u književnom salonu gospođe d’Aulnoy u Parizu te se tako širio krug ljudi zainteresiranih za tu književnu vrstu.
Njene se priče odlikuju opuštenim načinom pripovijedanja i jezičnim inovacijama, a u nekima od njih služila se i alegorijom i satirom kako bi kritički progovorila o stvarnosti svojega vremena. Premda su postupno pale u zaborav, njene su bajke, među kojima se Bijela Mačka smatra jednom od najuspješnijih, tijekom stoljeća doživjele brojna izdanja te i danas slove kao remekdjela svoje književne vrste.
http://mala-zvona.hr/bijela-macka
KNJIGE ZA MLADE
OKNO / Vlatka Planina. – Split: Naklada Bošković, 2018.
‘Okno’ je roman o dječaku Oriju koji istražuje tajnu zloglasnog elitnog internata u kojem se prije mnogo stoljeća dogodila nezapamćena tragedija. Ori u internatu pronalazi četiri stoljeća star dnevnik jedanaestogodišnje Izabele koji mu pojašnjava detalje tragedije, no i otkriva nešto mnogo mračnije. Istražujući kakvu tajnu skriva internat, Ori mora preispitati ne samo vlastite moralne vrijednosti već i samu spoznaju o svijetu i stvarnosti u kojoj živi.
***
Vlatka Planina rođena je 1984. godine u Zagrebu. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost. Objavila je tri zbirke poezije na hrvatskom, zbirku poezije na engleskom: ‘A Booklet of Poems for the Ace of Hearts’ (2016.) te pet romana. Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
Pripremo: Lovro Janeš
prigorski.hr