Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu obilježit će 21. prosinca nizom događanja 150. godišnjicu rođenja hrvatskog skladatelja i glazbenog pedagoga Blagoja Berse.

U predvorju Muzičke akademije moći će se pogledati izložba o Bersinu životu i djelu koju su pripremile studentice muzikologije Nora Kostelnik Pogačnik, Mia Rupčić, Lara Jakšić i Lorena Dragomanović.

Održat će se i okrugli stol na kojemu će akademkinja Koraljka Kos održati izlaganje “Blagoje Bersa danas”, Nada Bezić iz Hrvatskog glazbenog zavoda govorit će o projektu HGZ-a Sabrana djela Blagoja Berse, akademik Zoran Juranić održat će izlaganje “Od Bersinih skica do suite Bersiana”, a Tatjana Čunko govorit će o “neprimjetnoj prisutnosti Blagoja Berse na Trećem programu Hrvatskoga radija”.

Obilježavanje će završiti koncertom Simfonijskog orkestra Muzičke akademije “Poetični Bersa” u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse. Uz orkestar pod ravnanjem Mladena Tarbuka kao solisti će nastupiti sopranistice Marija Žalac i Darija Gazdek i bas-bariton Benjamin Šuran.

Organizatori obilježavanja su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski glazbeni zavod, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko muzikološko društvo.

Ulaz na Izložbu i Okrugli stol je slobodan, a besplatne ulaznice za Koncert potrebno je rezervirati.

Blagoje Bersa (Dubrovnik, 1873. – Zagreb, 1934.) školovao se u Trstu, Zadru, Zagrebu i Beču, gdje je pohađao i završio Konzervatorij. Prema podacima iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije, na početku profesionalne glazbene karijere djelovao je kao zborovođa u Sarajevu i Splitu, kazališni dirigent u Grazu, a od 1903. do 1918. u Beču. Od 1922. do smrti prvi je profesor kompozicije i instrumentacije na novoutemeljenoj Muzičkoj akademiji.

Bersin opus sastoji se od opera, orkestralnih, komornih, glasovirskih i vokalnih skladbi te nešto crkvene i filmske glazbe. Napisao je tri opere. “Jelku”, koja nije izvedena, napisao je 1901., “Oganj” iz 1911. praizveden je u Zagrebu, a “Postolar od Delfta” 1914. praizveden je u Zagrebu, a 1918. izveden u Beču. Među orkestralnim djelima ističu se nedovršena Tragična simfonija te simfonijske pjesme Sunčana polja i Sablasti, a u komornoj glazbi Klavirski trio, op. 7. U glasovirskoj glazbi najpoznatiji mu je ciklus “Po načinu starih ‘airs de ballet'”, u vokalnom opusu antologijsku vrijednost postigla je solo popijevka “Seh duš dan” na stihove V. Nazora, a u vokalno-instrumentalnom području vrhunac su njegova stvaralaštva “Tri pejsaža” (1920–21) za zbor i komorni orkestar. Kao pedagog Bersa je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji odgojio petnaestak skladatelja, među kojima su neki (B. Kunc, B. Papandopulo, M. Cipra, I. Brkanović) imali važnu ulogu u povijesti hrvatske glazbe.