Međunarodni je dan sreće: ‘Odnos s obitelji, prijateljima i zajednicom najvažniji je dugoročni faktor sreće’

20. ožujka 2020. Autor: prigorski.hr Hrvatska Međunarodni je dan sreće: ‘Odnos s obitelji, prijateljima i zajednicom najvažniji je dugoročni faktor sreće’


Ljudska težnja za srećom univerzalna je pojava. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude, pa tako i znanstvenike, a od 2012. godine 20. ožujka obilježavamo Međunarodni dan sreće.

Osmu godinu zaredom, na današnji dan, 20. ožujka obilježavamo Međunarodni dan sreće koji je na zahtjev Kraljevine Butan uspostavila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen; svjesne da je potraga za srećom temeljni čovjekov cilj, sve zemlje članice glasale su za i donijele rezoluciju o danu u kojem obilježavamo sreću.

Prijedlog je stigao iz Kraljevine Butan, koja je još 70-ih godina prošloga stoljeća uvela novu mjeru nacionalnog blagostanja koja se nije mjerila u materijalnim bogatstvima nego u osjećaju sreće u narodu -“bruto nacionalnu sreću”.

Kako definiramo sreću?

Sreću možemo definirati kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen, odnosno dobar. Treba imati na umu kako opći osjećaj sreće i zadovoljstva u životu ne znači da smo uvijek sretni, niti uvijek možemo biti sretni. Svi se susrećemo s nedaćama i potpuno je prirodno da kao rezultat toga osjećamo ljutnju, tugu, frustraciju i druge neugodne emocije. Za dobro mentalno zdravlje važne su i ugodne i neugodne emocije.

Pitanjem sreće bave se i znanstvenici

Mnoga istraživanja usmjerila su se na istraživanje faktora koji doprinose osobnoj sreći. Jedno od najznačajnijih istraživanja je longitudinalno harvardsko istraživanje o razvoju mladih koje se provodilo punih 75 godina, od 1938. do 2004. godine, a pratilo je život dvije skupine muškaraca. Istraživanje je pokazalo da su sudionici kao mlade osobe imali uvjerenja kako je za sretan život potrebna slava, bogatstvo i veliki uspjeh, međutim pokazalo se da je odnos s obitelji, prijateljima i zajednicom najvažniji dugoročni faktor sreće i dugovječnosti.

Slični rezultati dobiveni su i u Hrvatskom longitudinalnome istraživanju dobrobiti CRO-WELL koje se provodilo od 2015. do 2019. godine. Navedeno istraživanje je pokazalo kako su međuljudski odnosi, posebno obiteljski, ono što najviše ljude čini sretnima.

I mnoga druga istraživanja potvrđuju da su za sreću važni bliski odnosi, ali i prosocijalna  ponašanja poput dijeljenja s drugima, suradnje i pomaganja, zahvalnosti, bavljenja izazovnim aktivnostima, predanosti ciljevima te pronalaženja svrhovitosti vlastitog života.

Zanimljivo je da osjećaj sreće može izazvati i neočekivana sitnica poput lijepog komplimenta slučajnog prolaznika, besplatni uzorak parfema u trgovini ili osmijeh djeteta na ulici.

Zašto je sreća važna?

Psihologinja Barbara L. Fredrickson je na temelju brojnih istraživanja uloge ugodnih emocija poput sreće i zahvalnosti zaključila da ugodne emocije, pa tako i sreća, omogućuju izgradnju novih obrazaca ponašanja, izgrađuju osobine koje će nam biti korisne u budućnosti, pridonose oporavku ili poništavaju fiziološke posljedice neugodnih emocija te potiču uzlaznu spiralu ugodnih emocija koje dovode do bolje emocionalne dobrobiti i osobnog rasta i razvoja.

Istraživanja potvrđuju kako nas sreća čini velikodušnijima, zdravijima i otvorenijima u odnosima te pridonosi našoj kreativnosti, fleksibilnosti i boljem rješavanju problema.

Kako povećati količinu sreće?

Važno je znati da i sami možemo poduzeti neke korake kako bismo bili sretniji.

1. Budite zahvalni!

Istraživanje psihologinje Sonje Lyubomirsky i suradnika iz 2005. pokazalo je kako su ispitanici koji su zapisivali svoje blagoslove odnosno ono na čemu su zahvalni barem jedanput tjedno iskazali veću razinu zahvalnosti i sreće u odnosu na one ispitanike koji to nisu činili.

Također je utvrđeno da kad se namjerno usmjeravamo na pozitivne stvari u životu, jačamo živčane puteve u mozgu povezane s pozitivnim sjećanjima. Što smo zahvalniji, to smo sretniji, a što smo sretniji to smo zahvalniji. Pokušajte se jednom tjedno podsjetiti na sve ono što imate i na čemu ste zahvalni!

2. Učinite barem jedno malo dobro djelo svaki dan!

U istom su istraživanju od prve skupine sudionika zatražili da tijekom šest tjedana učine pet dobrih djela u jednom danu, od druge skupine da tijekom šest tjedana učine pet dobrih djela, a treća skupina je bila kontrolna, odnosno od njih nije zatraženo da učine dobra djela. Nakon šest tjedana izmjerena je razina sreće kod sve tri skupine. Ona skupina koja je u jednom danu napravila pet dobrih djela iskazala je najveću količinu sreće.

Dobro djelo može biti tek jedna ljubazna riječ prodavačici na blagajni, osmijeh ili pomoć  nekome slučajnom prolazniku ili potrebitom, kolegama na poslu, susjedima i sl. Ponekad ta mala djela znače mnogo.

I mnogobrojna druga istraživanja pokazuju da pomaganje drugima povećava sreću, zadovoljstvo životom, pruža osjećaj smisla, povećava osjećaj kompetentnosti, poboljšava naše raspoloženje i smanjuje stres. Vrijedi probati!

3. Družite se!

Veliki broj istraživanja potvrđuje kako druženje s drugima pridonosi dobrom raspoloženju i sreći. Druženje s ljudima dovodi do toga da osoba ima veću podršku, da češće dobije pomoć koja joj je potrebna te da se češće bavi aktivnostima koje joj čine zadovoljstvo.

Kontakt i dodir koji ostvarujemo s nama bliskim osobama poput zagrljaja, poljupca ili  tapšanja dovodi do lučenja oksitocina, hormona koji pridonosi osjećaju sreće i bliskosti.  Zagrlite i poljubite blisku osobu, pozovite prijatelje na druženje, nazovite osobu s kojom se dugo niste čuli…

Facebook Comments