Obiteljski liječnici, ginekolozi i pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) vrlo su nezadovoljni radnim uvjetima, izloženi su verbalnom nasilju, osjećaju se fizički nesigurno i sve ih je manje, pokazala je anketa Hrvatske liječničke komore (HLK), predstavljena u srijedu.
Rezultati su to najvećeg do sada provedenog istraživanja u kojemu su liječnici članovi HLK-a odgovarali na 100-tinjak pitanja o uvjetima rada, kvaliteti upravljanja, edukaciji te usklađenosti poslovnog i privatnog života.
“Ovo je najveća studija primarne zdravstvene zaštite koja je ikada provedena. Svaki upitnik sadržavao je više od sto pitanja. Od 2514 zaposlenih kojima smo poslali pitanja, njih 969 je odgovorilo”, rekao je na predstavljanju rezultata ankete član Izvršnog odbora HLK-a Ivan Raguž.
Anketa je pokazala da je čak osam od deset liječnika u PZZ-u nezadovoljno količinom administrativnog posla i vremensko-kadrovskim normativima.
Istaknuto je kako obiteljski liječnik ima svega deset minuta za pregled pacijenta, pedijatar devet minuta, a ginekolog 15 minuta, što je prekratko i izuzetno loše za kvalitetu pregleda.
Izneseni su podaci da nedostaje 257 ambulanti s obiteljskim liječnikom, a najteže je stanje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Nedostaje i 90 pedijatara, a situacija je najkritičnija u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Teška je situacija u primarnoj ginekološkoj zaštiti, a HLK je iznijela podatak da neki ginekolozi imaju čak 9000 pacijentica. Najgora je situacija u Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji
Mjere za privlačenje mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu
Zamjenica predsjednika HLK-a Vikica Krolo predstavila je devet ključnih mjera za privlačenje mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu, među kojima se posebno ističe slobodan izbor hoće li raditi u privatnoj ordinaciji ili domu zdravlja.
Komora traži i da se omogući prijenos privatnih ordinacija na drugog liječnika, jer sadašnja praksa pokazuje da privatnu ordinaciju preuzima dom zdravlja kada privatni liječnik ode u mirovinu.
Traže raspisivanje većeg broja specijalizacija za PZZ – jednako za domove zdravlja i privatne ordinacije. Krolo je istaknula da se trenutno sve specijalizacije u primarnoj raspisuju za domove zdravlja “kao da se čeka da se ugasi privatna praksa”.
Ponovili su i zahtjev da im se smanje administrativne obaveze te da se lokalne zajednice uključe u privlačenje liječnika u primarnu zaštitu.
“Nas je sve manje, a obećanja zdravstvene administracije i radnih skupina sve je više. Od obećanja se ne živi”, poručila je Krolo.
Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić ustvrdio je kako je primarna zaštita “devastirana u kadrovskom i organizacijskom smislu”.
“Svaka prazna ambulanta znači lošije kontroliranje bolesti i lošiju zdravstvenu zaštitu. Više puta smo upozoravali na probleme, trebamo konkretna djela”, poručio je.