Krave buše u Kamenici: ‘Nepravedno su zaboravljene i zanemarene u našim krajevima’

9. kolovoza 2021. Autor: prigorski.hr Sjeverozapadno Krave buše u Kamenici: ‘Nepravedno su zaboravljene i zanemarene u našim krajevima’


Zagrepčani Karla Marinić (20) i Antonio Brčić (25), cura i dečko, doselili su se u Kamenicu, naselje u općini Preseka i odlučili su se baviti uzgojem krava buša.

– Pasmina krava buša je autohtona pasmina. I sve ih manje ima u nas. Drži se da ih je oko 900 u Hrvatskoj – kaže Jurja Karlina majka, a otac Krešimir, ističe da su im obitelji velika potpora.

U srpnju ove 2021. oni su nabavili pet junica i jednog bika i krenuli su. Električnim pastirom, ogradili su hektar zemlje ispod kuće koju su preuredili. Načinili su nadstrešnicu za kravice koje nisu na vezu, na ispaši su cijeli dan.

krave buše (1)

– Ujutro ih i navečer prihranimo zobom i kukuruzom, a paša im je na raspolaganju cijeli dan, kao i voda – kaže Antonio koji je tehničar za računala. Sâm je postavio električnog pastira oko njihova cjelodnevnog boravka.

Buše su stare od 3 do 7 mjeseci. Dali su im i imena. Tu je Vatrena, Garica, Ružica, Breskvica, Srnica i na kraju bik Šime. To je njegov harem, dodaje u smijehu Karla. Već na jesen, pripremaju im staju, naravno i hranu za zimu – sijeno. Sve što su do sada učinili, pomogle su im njihove obitelji. No, računaju i na sredstva i potpore EU.

krave buše (3)

Za sada imaju stroj za malčiranje, a trebat će još toga. Namjeravaju otkupiti još zemlje i proširiti prostor gdje će buše pasti.

– Nama se ne žuri – kaže Antonio; mladi smo.

S druge strane, Karla kaže kako njen interes za životinje oduvijek bio prisutan i jak. Po završetku veterinarske škole nije mogla naći posao u struci pa ga je odlučila stvoriti sama. Krenulo je s idejom o uzgoju vlastite hrane te su počeli istraživati ekološki uzgoj hrane i održivu poljoprivredu.

– Osnovni princip na kojem leži održiva poljoprivreda je zdrava zemlja a zdrava zemlja može doći samo od zdrave gnojidbe. Odlučili smo na svojoj farmi imitirati prirodne cikluse uz pomoć goveda koje je dovoljno zdravo i otporno kako bi moglo živjeti na svoj prirodan način: na ispaši i sijenu.

krave buše (4)

Buša je autohtona pasmina goveda

– Ulaskom u tu tematiku smo istraživali smo autohtone pasmine te smo došli do buše. Pasmina buša je nažalost nepravedno zaboravljena i zanemarena u našim krajevima. Prednost je danas dana govedima koja nude količinu (mesa ili mlijeka), ali ne i kvalitetu. Sa svim svojim nedostacima vezanim uz njihovu veličinu i količinu mlijeka buše nadoknađuju izvrsnom kakvoćom mlijeka koje dosiže i do 4,2 posto mliječne masti te odličnom kvalitetom mesa. Ta visoka kvaliteta proizvoda koje možemo dobiti od buše proizlaze iz njene otpornosti i ne zahtjevnosti u odnosu na velike plemenite pasmine goveda – objasnila je.

Dodala je kako je izuzetno važno istaći da je buša autohtona pasmina goveda naših prostora. Ne smijemo dozvoliti da nestane zbog njenog izuzetnog genetskog potencijala, ali i zbog nekih sentimentalnih razloga – buša je ipak othranila generacije naših predaka.

krave buše (5)

Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda – Bos brachyeros europeus. Poznata je i pod nazivom domaće planinsko ili ilirsko govedo. Spada u primitivne (ekstenzivne) pasmine goveda. Bušu i njezine križance nalazimo u nerazvijenim brdskim, planinskim i kraškim područjima južno od Save i Dunava. Pretpostavlja se da su Iliri uzgajali sitno kratkorožno govedo. Po dolasku Hrvata na ove prostore, ilirska su goveda križana s drugim pristiglim kratkorožnim govedima, te su tako nastala naša današnja kratkorožna goveda.

Zbog slabe hranidbe, muznost je oko 1000 litara mlijeka, ali u boljim uvjetima držanja može biti znatno veća. Mlijeko je izvrsne kakvoće s 4- 6% mliječne masti. Buša je prilagodljiva na oskudne životne uvjete, te otporna na zarazne i druge bolesti. Udruga uzgajivač buše osnovana je 2008. godine.

Dragan Vicković/prigorski.hr

Facebook Comments


[ssba]