Dan proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, koji je ujedno i dan sjećanja na sve žrtve i preživjele zatočenike tog logora, obilježit će se polaganjem vijenca u nazočnosti najviših predstavnika državnog vrha, ali bez uobičajenog svečanog komemorativnog programa, kako javlja Hina.
Podsjetimo, sabirni logor Jasenovac bio je najveći sabirni i radni logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Sabirni logori osnovani su kao mjesta zatočenja, prisilnog rada i ubojstva velikog broja Židova, Srba, Roma i Hrvata, protivnika ustaškog režima.
Sabirni logori nastali su kao rezultat politike rasne i nacionalne isključivosti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja 1941. godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem nacističke Njemačke, proglasila Ustaška domovinska organizacija.
Nakon savezničkih bombardiranja logora u ožujku i travnju 1945. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Vjekoslav Maks Luburić, zapovjednik Ustaške obrane, naredio je da se likvidiraju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruši i spali, kako bi se prikrili svi tragovi zločina.
Posljednja grupa žena likvidirana je u predvečerje 21. travnja, a 22. travnja dio posljednjih muških zatočenika odlučio se na pokušaj proboja iz logora.
Od njih 600 proboj je preživjelo 106 zatočenika.