Čak 89 posto Europljana smatra da žene imaju više afiniteta za bilo koju drugu djelatnost osim za znanost, što je uvjerenje koje u istoj mjeri dijele i žene i muškarci, pokazalo je ovogodišnje istraživanje francuskog instituta OpinionWay koje je, za Zakladu L’Oréal, provedeno u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj na reprezentativnom uzorku od 5032 osobe.
Stav 67 posto Europljana je da “nedostatak sposobnosti“ sprječava žene da postanu uspješne znanstvenice, a kao ostale razloge zbog kojih misle da je ženama znanost “na zadnjem mjestu”, 25 posto ispitanika navodi nedostatak samopouzdanja, njih 21 posto mišljenja je da je uzrok tomu nedostatak profesionalne mreže, 19 posto ih je prepoznalo kao uzrok nedostatak kompetitivnosti, a 15 posto nedostatak ambicije, podatci su iz spomenutoga istraživanja što ih je javnosti priopćenjem posredovala PR agencija Millenium promocija .
U 20 godina samo tri posto više žena u znanstvenoj zajednici
Dok je u istraživačkoj znanstvenoj zajednici 1990. godine bilo 26 posto žena, dvadeset godina kasnije, odnosno 2010. godine, taj postotak iznosio je 29 posto, što je porast od tek tri posto. U priopćenju se navodi kako o tomu da je borba s predrasudama teška i dugotrajna govori i podatak da je od 1901. godine samo tri posto Nobelovih nagrada za znanost dodijeljeno ženama.
O duboko ukorijenjenim predrasudama da je znanost prvenstveno muška domena, govori podatak kako su i muški i ženski ispitanici na upite o autorstvu pojedinih znanstvena otkrića odabrali redom znanstvenike, iako su za mnoga otkrića zaslužne znanstvenice. Na pitanje kako izgleda osoba koja se bavi znanstvenim radom, čak 54 posto ispitanika odgovorilo da je istraživač muškarac; 60 posto ispitanika smatra da su muškarci prikladniji za posao vrhunskog znanstvenika, a po mišljenju 69 posto anketiranih žene su prikladnije za posao vezan za komunikacije i društveni sektor.
Među njima, čak 51 posto žena smatra da su muškarci prikladniji za bavljenje znanošću, a njih 66 posto da ženama nedostaju određene vještine kako bi mogle raditi u znanosti. Tek 39 posto smatra da su za vrhunsku znanost prikladnije žene, a kao najznačajnije čimbenike koji sprječavaju žene da postanu vrhunske znanstvenice 49 posto ispitanika navodi kulturne čimbenike, 43 posto muškarce, a 40 posto nedovoljnu potporu vlastitoga menadžmenta.
Predrasude prema ženama vrlo su uporne
Navedeni su podaci, ističe se, “dokaz da su žene, unatoč tome što je bavljenje znanošću danas dostupno i njima, u ovo područje ušle na mala vrata”. Dodaje se kako u povijesti ženama nisu priznate zasluge za brojna dostignuća, ili su im ona oduzeta, a rezultati ovoga istraživanja pokazuju kako se situacija izuzetno sporo mijenja te da rodna neravnopravnost u ovome području ima duboke korijene koje je potrebno sustavno mijenjati.
U zaključku istraživanja stoji kako je ono pokazalo da su predrasude prema ženama veoma ‘uporne’, te da je važno nastaviti sa snažnim osvještavanjem javnosti o ulozi, doprinosu i izvanrednim sposobnostima znanstvenica na nacionalnim i svjetskoj razini.
U tom kontekstu navodi se važnost globalnog programa “Za žene u znanosti”, koji su 1998. pokrenuli Zaklada L’Oreal i UNESCO, te programa nacionalnih stipendije pokrenutog 2001. Do sada je projekt financijski podržao više od dvije tisuće znanstvenica u 115 zemalja, među kojima su 82 laureatkinje koje su primile L’Oreal-UNESCO nagradu, a dvije od njih dobitnice su Nobelove nagrade.
U Hrvatskoj su program nacionalne stipednije 2006. pokrenuli L’Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture. Kroz taj program stipendiranja hrvatske znanstvenice svojim istraživanjima i postignućima doprinose znanstvenim spoznajama u zemlji i svijetu i afirmira se njihov rad. Zaključno s 2015. godinom nagrađene su 34 znanstvenice, a u deseti natječaj za nacionalnu stipendiju je raspisan 16. studenog i traje do 17. prosinca. Potankosti natječaja mogu se pronaći na službenim internetskim stranicama Ministarstva kulture.
(Hina)
fah