Zastupnik Miro Bulj (Most) pozvao je u srijedu hrvatsku Vladu da donese mjere koje će neutralizirati rast cijena energenata te predložio da se HEP-u naloži da, dok traje zima, ne isključuje struju siromašnim građanima.

Mjere moraju biti promptne, poručio je Bulj koji je za saborsku govornicu donio crvenu vrećicu sa litrom ulja kako bi upozorio da je „sto posto skuplje“ nego lani i da je cijenom bliže 20, nego 15 kuna.

Zastupnik je u slobodnom govoru upozorio da hrvatski građani litru benzina plaćaju najskuplje u Europi, da je u BiH litra goriva jeftinija tri kune po litri, za sto litara 300 kuna.

Zbog rasta cijena energenata prijeti nam siromaštvo, nekontrolirano će porast će cijene hrane, naveo je Bulj te Vladi poručio kako građani nisu krivi što nitko ne kontrolira marže trgovcima naftom, što se država ne želi odreći trošarina.

Neka se predsjednik Milanović očituje

Marijan Pavliček (HS) pozvao je „glavnog dnevnog političkog komentatora“, predsjednika države Zorana Milanovića, da se očituje trebaju li o uvođenju eura odlučivati pojedinci u svojim uredima ili hrvatski narod na referendumu.

Milanović dnevno komentira različite, vrlo banalne teme, a šuti o ovoj koja tišti velik broj građana i hrvatsko gospodarstvo. Pozivamo ga da čujemo njegovo mišljenje, kazao je zastupnik, podsjetivši da će se potpisi za referendum o uvođenju eura prikupljati od 24. listopada.

Naveo je pritom kako pojedine lokalne jedinice traže iznimno velike najamnine za javne površine. Primjerice, u Osijeku je najam javne površine do tri četvorna metra 200 kuna po danu, treba minimalno pet takvih lokacija, a to je tisuću kuna dnevno puta 15 dana, samo za Osijek treba 15 tisuća kuna. Za jedno turističko mjesto najam je 50 kuna po satu, ukupno 30 tisuća kuna, sveukupno za najam javnih površina treba oko milijun kuna, izračunao je Pavliček i poručio da će, unatoč tome, Suverenisti sakupiti dovoljno popisa “jer je uz njih hrvatski narod”.

Popis stanovništva: Primjedbe s terena

Dragana Jeckov (SDSS)  podsjetila je da popis stanovništva traje još nekoliko dana, te upozorila da informacije s  terena “nisu bajne”.

Prenoseći iskustva iz Zagreba, Vukovara, Obrovca i Karlovca navela je da građani prijavljuju kako se brojni popisivači nisu držali uputa koje je dao Državni zavod za statistiku, da je polje u koje se upisuje narodnost unaprijed bilo ispunjeno, da pojedini popisivači ne nose laptope uz objašnjenje da su u kvaru, pa sve upisuju na papir, da nisu željeli popisati članove kućanstva koji su npr. bili u trgovini.

Pozvala je popisivače, kontrolore i DZS da posao obavljaju objektivno, transparentno, bez emotivnih reakcija.

Pavliček joj je uzvratio da pokušava velik dio popisivača prikazati kao neprofesionalne i antimanjinski raspoložene, a što, dodaje, nije točno.

Brojne su nepravilnosti koje idu na štetu hrvatskog naroda u Vukovaru i nacionalno miješanim sredinama, kazao je.

Krešo Beljak (HSS) dao je za pravo Jeckov. To je istina, nije bilo jasnih kriterija za popisivače, pa se događa to što navodi kolegica, kazao je.

Vilim Matula (ZLB) primijetio je kako banke koje posluju u Hrvatskoj evidentne klimatske promjene ne doživljavaju kao ozbiljnu prijetnju poslovanju. Po istraživanju Hrvatske narodne banke (HNB) samo jedna od 20 banaka smatra da će klima bitno utjecati na poslovanje financijskih institucija, naveo je i istaknuo da HNB mora klimatski aspekt uključiti kao jedan od elemenata rizika u nadzoru banaka. (Hina)