Anton Dominik Fernkorn, 17. ožujka 1813. – 15. studenoga 1878.

15. studenoga 2021. Autor: prigorski.hr Vremeplov Anton Dominik Fernkorn, 17. ožujka 1813. – 15. studenoga 1878.


Na današnji dan, 15. studenoga, prije 143 godine, umro je njemačko-austrijski kipar Anton Dominik Fernkorn.

Fernkorn bi vjerojatno za Hrvatsku bio tek fusnota u skriptama studenata povijesti umjetnosti, među mnogim drugim kiparima konjaničkih spomenika 19. stoljeća, da nije među inim svojim radovima napravio i konjanički spomenik banu Josipu Jelačiću na glavnom zagrebačkom trgu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Spomenik nadvojvodi Karlu u dvorištu Hofburga – Beč

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Spomenik nadvojvodi Karlu – detalj

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Spomenik nadvojvodi Karlu – detalj

Minhenski đak prelazi u Beč, gdje otvara kiparsku radionicu. Najznačajnija djela koja izvodi u Beču dva su konjanička spomenika: nadvojvodi Karlu i princu Eugenu Savojskom u dvorištu Hofburga. Oba spomenika prikazuju konjanike sa konjima u propnju, odnosno oslonjenima samo zadnjim nogama na tlo. Prvi izvedeni konjanik, nadvojvoda Karlo, posebno je uspješan u dinamičnoj ravnoteži i sa zastavom koju konjanik podiže, dok je znatno manje uspio rad, spomenik Eugenu Savojskom.

IMG_1821_resize

Sveti Juraj ubija zmaja – Zagreb

IMG_1830_resize

Sveti Juraj – detalj

IMG_6322_resize

Bogorodica s anđelima – Zagreb, Kaptol

IMG_2994_resize

Bogorodica s anđelima – detalj, anđeo

IMG_1004_resize

Bogorodica s anđelima – detalj, bljuvač vode

Sličnom dinamikom konja u propnju izvodi i grupu Sveti Juraj ubija zmaja, čiji odljev nabavlja biskup Juraj Haulik za perivoj Jurjaves (Maksimir), kojeg u to vrijeme uređuje. Kasnije, sveti Juraj je premješten na trg kod Hrvatskog narodnog kazališta. U Zagrebu, Fernkorn izvodi i skulpturu Merkura na fasadi Hotela Dubrovnik, te Bogorodicu na Kaptolu pred zagrebačkom katedralom. Među ostalim djelima u Hrvatskoj, spomenimo još zmajeve koji krase klasicistički mauzolej na Trsatu nad Rijekom.

DSC_0111_ac_resize

Zmaj – Trsat

DSC_0115_ac_resize

Zmaj – detalj

Posebnu pažnju Fernkorn posvećuje konjima na svojim spomenicima. Promatra ih individualno, te studira pojedinog konja, donoseći njegov ‘portret’, a ne samo tipskog konja, kao većina drugih kipara. Jednako tako unosi emociju, ne samo u jahače, nego i u konje, što je među inim vidljivo i na Jelačićevom konju.

Spomenik banu Jelačiću, čiju narudžbu Fernkorn dobiva na natječaju, izveden je i svečano otkriven 16. prosinca 1866, kao prvi konjanički spomenik u Zagrebu. Spomenik je postavljen na trgu u Donjem gradu, koji se tek izgrađuje. Stoga je bio okrenut prema sjeveru, gdje se u stvari grad tada nalazio. Prema drugim mišljenjima, tako je okrenut da bi svojom sabljom prijetio Mađarima. Ovaj je spomenik, međutim, uklonjen s trga 1947. godine, navodno sada da bi se povlađivalo bratskom narodu socijalističke Mađarske. Više od 40 godina razmontiran, bio je pohranjen u Gliptoteci, te je sačuvan trudom ravnatelja Gliptoteke Antuna Bauera, kao i njegovih nasljednika. Mnoga su vesela društva znala, ohrabrena kojom čašicom, pred Gliptotekom zapjevati neformalno zabranjenu pjesmu ‘Ustani Bane!’ Drugi su pak dolazili u Gliptoteku i šaptom pitali čuvare ‘može li Ga se vidjeti?’

IMG_2896_resize

Spomenik Banu Jelačiću – Zagreb, (ukrašen kravatom povodom Dana kravate)

IMG_2829_a_resize_resize

Smjena straže ‘Kravat pukovnije’

IMG_7092_resize

Jelačić – detalj

Spomenik je 1990. godine, uz veliko narodno oduševljenje i dvojbe struke postavljen natrag na Trg, koji se od tada ponovo zove Trg Bana Jelačića. Kontroverze je izazvalo postavljanje spomenika u obrnutoj orijentaciji, odnosno, okrenutog prema jugu, oko čega nije postignut konsenzus niti u struci niti u javnosti. Nezaobilazan je cilj turista, uz neizostavne selfije pred Jelačićem, kao i pozornica smjena straže ‘Kravat pukovnije’.

(Zdenko Balog)