Antal (Tonček) Korčmaroš (1898. – 1933.), malo je poznati križevački slikar prve polovine 20. stoljeća. Uzalud ćemo ga tražiti u likovnoj enciklopediji kao i općenito u strukovnoj literaturi, a niti sveznajući Google neće nam otkriti ništa o njemu.
U Gradskom muzeju Križevci sačuvane su četiri njegove slike, a nepoznat je broj slika po privatnim zbirkama Križevaca. Dvije smo njegove slike pronašli kod rodbine u Križevcima. Slike su žanrom različite, te pripadaju slikarstvu početka 20. stoljeća. Nesumnjivo je da se slikar Korčmaroš školovao u nekoj umjetničkoj školi, a slikar mu je bio i stariji brat, pa je možda poduke primao baš od njega.
Susretljivošću njegove pranećakinje Miljenke (Ostojić) Krajnik, dobili smo na uvid neke dokumente iz obiteljske ostavštine, koji rasvjetljavaju zanimljive detalje iz njegovog života.
Doznajemo da je njegov otac, kao željezničarski službenik, doselio sa obitelji u Križevce 1893. U braku mu se rodilo desetero djece, od kojih jedno umire u dobi od nekoliko tjedana.
Antal / Anton osmo je dijete, te se i sam priprema za željezničarsku službu. Prvi svjetski rat, u kojem je sudjelovao na talijanskoj bojišnici, ostavio je na njegovoj psihi teške traume, od kojih se, čini se, nije niti oporavio. U Kraljevini SHS radi kao željezničarski činovnik, te se, iako Mađar, oduševljava Hrvatskom seljačkom strankom.
Prigodom velikog skupa Hrvatske seljačke stranke u Zagrebu, ušuljao se u telegrafski ured u Dugom Selu, te poslao poruku svim željezničkim stanicama da se imaju istaknuti hrvatske zastave.
U tom času svako isticanje nacionalnih zastava bilo je zabranjeno. Zbog ovog ‘nestašluka’ odmah je izgubio službu, te ju kasnije nije mogao ponovo dobiti niti na osobnu intervenciju Stjepana Radića, dok je Radić bio ministar u Beogradu. Bez službe, Korčmaroš se posvećuje slikanju, te većina njegovih djela (barem ova do kojih smo uspjeli doći), nastaje u tom razdoblju.
Slikao je mnogo, te je pored krajolika i mrtvih priroda, slikao portrete sugrađana. Prema navodima njegovog brata, u Križevcima mnoge obitelji posjeduju njegova djela. Umire u bolnici u Zagrebu u dobi od 35 godina.
U želji da oživimo sjećanje na ovu tužnu, ali zanimljivu sudbinu Križevčanina, želja nam je katalogizirati što veći broj njegovih djela, te ovaj mali osvrt završavamo POZIVOM svim Križevčanima, te svima koji znaju gdje bi se moglo naći još očuvanih djela slikara Antona Korčmaroša, sa zamolbom da nam se jave i dozvole dokumentiranje i fotografiranje slika za katalog djela.
Sakupimo li dovoljno njegovih djela, vlasnika koji ih budu voljni posuditi, priredit ćemo u Križevcima izložbu, kako bismo obilježili 120 godina njegova rođenja.
Zdenko Balog/prigorski.hr
Fotografije: Gradski muzej Križevci i privatno vlasništvo