Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je na današnjoj sjednici Vlade prijedlog zakona o lovstvu, kojim se uređuje gospodarenje lovištem i divljači, odnosno uzgoj zaštita, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

Predloženim zakonskim rješenjem stvaraju se pretpostavke za brži razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, osnaženje lovačke etike, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane.

Jedinicama područne (regionalne) samouprave, pojasnio je ministar, omogućava se provedba dijela poslova vezanih uz gospodarenje lovištima, a koji su do sada bili u isključivoj nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, te bi se time ubrzalo postupanje vezano uz provedbe mjera nužnih za sprječavanje šteta od divljači, a budući bi jedinice područne (regionalne) samouprave imale mogućnost bržeg uvida i donošenja mjera potrebnih za rješavanje nastalih šteta kako od divljači tako i na divljači.

Tolušić je kazao da se ovim Prijedlogom zakona uređuje sprječavanje šteta od divljači kako na poljoprivrednim površinama, tako i u prometu.

“Šteta od divljači na poljoprivrednim površinama, kao i štete nastale naletom vozila na divljač, u posljednjih nekoliko godina predstavljaju veliki problem održivosti lovstva u Hrvatskoj, a dosadašnje zakonsko uređenje tog pitanja nije na zadovoljavajući način riješilo problem te je dovelo do neujednačene sudske prakse i duge sudske procese neizvjesnog ishoda u konačnici negativnog za lovoovlaštenike i za osobe kojima je nastala šteta”, dodao je Tolušić.

Vlasnicima privatnih zemljišta površine ne manje od 500 ha, koja predstavljaju jednu cjelinu, na način da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta, omogućuje se osnivanje privatnog lovišta na toj površini.

Tolušić je rekao i da se odredbe o koncesijama u području lovstva usklađuju sa Zakonom o koncesijama.

Predlaže se da se u budućem razdoblju koncesije prava lova daju na rok do 30 godina te ovisno o predloženoj površini za veća, gospodarski isplativija i lovno-turistički perspektivna lovišta, površine veće od 10 000 ha u kojima se gospodari svim vrstama krupne divljači, odnosno uzgajališta divljači površine veće od 1000 ha.

Ministar je kazao i kako se ovaj zakonski prijedlog u potpunosti usklađivanje s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica i Direktivom Vijeća od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da se on usklađuje s Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine, kojim su utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu.

Zakonskim se prijedlogom neće utjecati na smanjenje stupnja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na mjestu rada kod poslodavca, odnosno neće povećati rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, a osigurat će određeno administrativno rasterećenje poslodavaca.

Pored navedenog, na tragu Akcijskog plana, predlaže se i druge zakonske obveze (primjerice stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu) urediti na način da se njihova provedba osigura bez vođenja upravnog postupka, kao i jasnije propisati pojedine obveze, naročito one za čije neprovođenje su propisane prekršajne mjere, kao što su obveze prijave smrtnih i drugih događaja ozljeda na mjestu rada kod poslodavca.

prigorski.hr