europarlament

Hrvatski europarlamentarci podržali rezoluciju o pregovorima s Londonom

Čelnici 27 zemalja Europske unije trebaju na summitu krajem listopada odgoditi odluku o Brexitu jer do sada nije postignut “dovoljan napredak” u tri ključna pitanja, osim ako se u petom krugu pregovora o izlasku Velike Britanije iz Unije ne desi neki značajan pomak, složili su se u utorak i hrvatski europarlamentarci podržavši rezoluciju Europskog parlamenta o stanju pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom.

Zastupnici Europskog parlamenta su nakon izlaganja predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i glavnog europskog pregovarača Michela Barniera s 557 glasova ‘za’, 92 ‘protiv’ i 29 ‘suzdržanih’ usvojili rezoluciju u kojoj stoji da četiri runde pregovora nisu urodile “dovoljnim napretkom” te da nisu stvoreni preduvjeti za prelazak u fazu pregovora o budućim odnosima između dviju strana.

Parlament je pozdravio pojašnjenja koja je britanska premijerka Theresa May iznijela nedavno u govoru u Firenzi, ali i poručio kako od britanske vlade očekuje da, bez odgađanja, iznese konkretne prijedloge kako bi se zaštitila sva prava europskih građana koji žive u Britaniji te prijedloge vezane uz podmirenje financijskih obveza Londona prema EU u cijelosti, kao i prijedloge o rješavanju graničnog pitanja između Sjeverne Irske i Republike Irske, u skladu s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak 1998.

Kao dodatni uvjet za zaključenje prve faze pregovora, EP je zatražio jamstvo da će europski zakoni biti poštivani sve dok Britanija službeno ne iziđe iz Unije.

“Evidentna je podjela u britanskom pregovaračkom timu oko samih ciljeva pregovora s EU. Tri su ključne točke pregovora (…) više od tri i pol milijuna europskih građana žive u Velikoj Britaniji, jednako kao i milijun Britanaca koji žive u drugim članicama EU-a. Ti građani ne smiju biti kažnjeni zbog Brexita, a njihova prava trebaju biti riješena reciprocitetom”, kazao je zastupnik Ivan Jakovčić (IDS/ALDE).

Također je izrazio uvjerenje da će u timu premijerke May biti dovoljno mudrosti kako bi se iznašlo rješenje za buduće odnose između Republike Irske i Sjeverne Irske kako ne bi ponovo ddošlo do “terorizma, sukoba i žrtava”.

Što se tiče financijske nagodbe, Jakovčić smatra da “ne može Britanija izaći iz braka bez da plati ono na što se obvezala”.

“Pregovore o Brexitu, koji ne napreduju očekivanom dinamikom, treba ubrzati, a ohrabruje jedinstven pristup ostalih 27 članica Unije tim pregovorima”, ocijenio je Jakovčić.

Europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je kazala da je evidentno da nije postignut dovoljan napredak na spomenutim područjima pa stoga ova rezolucija poziva Europsko vijeće da na listopadskom sastanku odgodi odluku o postignutom napretku ukoliko u međuvremenu ne dođe do znatnog pomaka u spornim pitanjima

“Također je poručeno britanskoj premijerki May da u prvi plan stavi interese države i građana, a ne svoje stranke”, rekla je Šuica.

Zastupnica Marijana Petir smatra da “volju građana Velike Britanije izraženu na referendumu o izlasku iz EU treba poštivati, ali da izlazak sa sobom donosi i posljedice”.

“Stoga je važno uspostaviti pravila koja jedna i druga strana trebaju poštivati kako bi se ugovorom o povlačenju zaštitila prava građana Velike Britanije u EU i građana Europske unije u Velikoj Britaniji. Također, važno je posebno razmotriti položaj Sjeverne Irske i zajamčili kontinuitet i stabilnost mirovnog procesa”, izjavila je Petir.

Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) je kazala da je “cijena koju će Ujedinjena Kraljevina platiti velika, ali još teži je gubitak za njezine mlade koji gube obitelj građenu desetljećima kroz institucionalne veze i kontakte koju je Europa nudila od svog stvaranja”.

“Odlazak Velike Britanije iz Europske Unije pokazuje kakve nesagledive posljedice može imati populistička politika po budućnost njezinih građana”, dodala je Zovko.

“Ujedinjena Kraljevina bila je važan motor u ekonomskoj liberalizaciji Europe i stvaranju pretpostavki za uspostavu jedinstvenog tržišta u punom smislu riječi. Njezino vodstvo u uklanjanju suvišne regulative, micanju barijera i otvaranju naših tržišta te jasan zagovor nacionalnog suvereniteta i načela supsidijarnosti nedostajat će ovoj Zajednici”, kazala je zastupnica Ruža Tomašić (HKS/ECR).

No, nastavila je Tomašić, “Britanci su jasno izrazili svoju volju da napuste Europsku uniju i na nama je sad da taj proces prođe uz što manje problema za građane i tvrtke s obje strane kanala”.

Europarlamentarac Tonino Picula iz kluba zastupnika socijaldemokrata, ocijenio je da se “rezultatska neizvjesnost uoči referenduma i više od godinu dana nakon njegovog održavanja nastavila kao neizvjesnost rezultata pregovora o izlasku”.

Najveću odgovornost za to snosi konzervativna vlada na čelu s Theresom May, smatra Picula. “Pozicije EU su jasne, 27 članica ne može plaćati ono što su odlučile njih 28. Naša budućnost nije Brexit, nego ujedinjena, proširena Europska unija,” izjavio je Picula.

Prema dosadašnjim rundama pregovora čini se da će najveći problem, kao u svim brakorazvodnim parnicama, biti novac.

Juncker i Barnier su u govoru uoči izglasavanja rezolucije potvrdili da “i dalje postoje ozbiljne razlike u mišljenjima, posebno u pogledu financijskog dogovora” te da neće prihvatiti da 27 država članica plaća ono što je dogovorilo 28″.

“Ništa više i ništa manje”, kazao je Barnier.

Juncker je pozdravio priznanje britanske vlade da ima financijske obveze prema Uniji, ali i napomenuo: “Vrag će biti, kao i uvijek, u detaljima.”

Premijerka May je voljna Europsku uniju “obeštetiti” s 20 milijardi dolara, koliko bi Britanija do 2020. još uplatila u europski proračun. Bruxelles, međutim, traži najmanje 40 milijardi eura za nedospjele račune, mirovine i ostale financijske obveze, a govori se i o svoti do 100 milijardi eura.

Juncker je kazao da porezni obveznici u Europskoj uniji ne bi trebali snositi troškove odluku Velike Britanije da napusti blok 28-orice.

Koordinator Europskog parlamenta za Brexit Guy Verhofstadt pokazao se tijekom prva četiri kruga pregovora između dviju strana kao najoštriji kritičar Londona pa se i danas pokazao jednim od najnezadovoljnijih glede, primjerice, zaštite prava europskih građana u Britaniji, zapitavši se: “Zašto o tome još uopće raspravljamo?”.

Europski parlament, koji je zauzeo “najtvrđi” stav prema razvodu dugog braka Velike Britanije i EU-a, uvelike će zadati glavobolje britanskoj vladi, ocjenjuju neki zastupnici. Europski parlament, naime, ima moć staviti veto na sporazum o Brexitu.

EP je taj koji će na kraju procesa dati “zeleno svijetlo” konačnom dogovoru o razdruživanju.

Usvojena rezolucija predstavljat će doprinos EP-a za summit EU27 u Bruxellesu 20. listopada, kada će predsjednici država ili vlada država članica ocijeniti napredak u pregovorima s Brexitom.

Hina/fah

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

foto

I dalje iznadprosječno toplo i pretežno sunčano

I dalje iznadprosječno toplo i pretežno sunčano. Ujutro mjestimice magla, češće na istoku zemlje, a …

Ivica todoric

Istražni zatvor samo za Ivicu Todorića

Odluka istražnog suca glasi u slučaju Agrokor da su svi osumnjičeni i privedeni slobodni  mogu …