Da grčki fizičar, matematičar i filozof Anaksagora nije domislio pojam uma i uveo ga u filozofiju ne bismo se i danas trudili objasniti prirodu uma i njegov odnos s tijelom, posebice s mozgom, našalio se filozof Damir Mladić na početku tribine “Filozofija uma – problem uma i tijela”, održane u ponedjeljak navečer u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.

Odnosu uma i tijela bila je posvećena tribina “Paralelni svjetovi” što ju vodi filozof i književnik Kristijan Vujičić, a o toj temi razgovarao je sa svojim gostima – filozofima Damirom Mladićem i Davorom Pećnjakom.

Svjestan da je tema složena, Vujičić je pozvao nazočne na pozornost jer će toj temi, duhovito je primijetio, tribina “Paralelni svjetovi” biti posvećena ponovno tek 2027. godine.

Na početku tribine voditelj je objasnio je da je filozofija uma grana suvremene analitičke filozofije koja proučava prirodu uma, mentalnih događaja, mentalnih funkcija, svijesti te njihov odnos s tijelom, osobito s mozgom. Dodao je kako su dvije glavne škole misli koje sustavno pokušavaju riješiti problem uma i tijela dualizam koji smatra da su um i tijelo na neki kategorijski način odvojeni jedno od drugoga i monizam po kojemu um i tijelo nisu ontološki različite vrste entiteta.

O povijesnome razvoju filozofije uma sažeto je govorio Mladić istaknuvši da je dualizam najjasnije formulirao francuski matematičar i filozof René Descartes u 17. stoljeću koji je, pokušavajući odgovoriti na pitanje kako onda um može djelovati na tijelo, zaključio da je epifiza ta koja ima ulogu prijenosnika. Ali, dodao je Mladić, ni Descartes nije bio previše zadovoljan tim rješenjem.

Francuski filozof i svećenik Nicolas Malebranche zagovornik je pak okazionalizma prema kojemu ne postoji izravno međusobno kauzalno djelovanje niti među stvarima u izvanjskom svijetu, niti u odnosu između duše i tijela, nego je samo proizvod božanskog posredovanja, dok njemački matematičar i filozof Gottfried Wilhelm Leibniz smatra da se samo čini da nema kauzaliteta i to zato što je Bog na početku savršeno ‘uštimao’ dva kauzalna niza.

Mnogi moderni filozofi uma usvajaju pak reduktivnu ili nereduktivnu fizikalističku poziciju, rekao je Davor Pećnjak. Pri tomu, istaknuo je, reduktivni fizikalizam tvrdi da se um može objasniti neuroznanošću, odnosno da um nije nešto odvojeno od tijela, što je pristup utjecajan u znanostima, dok nereduktivni fizikalisti tvrde da, iako je mozak sve što je u odnosu s umom, postoje dio uma koji nije fizikalno utemeljen.

Iako je, istaknuo je Pećnjak, napredak u neuroznanosti pomogao riješiti neka pitanja odnosa uma i tijela, ipak i moderni filozofi uma nastavljaju istraživati taj složeni odnos i interpretiraju ga na različite načine.

izvor: hina

fotografija: filozofskitekstovi.hr